U SAD-u 1 od 9 djece ima dijagnosticiran ADHD
Broj djece u SAD-u s dijagnozom poremećaja pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) raste, izvješćuju stručnjaci. Naime, u 1 od 9 djece postavljena je dijagnoza ADHD-a.
Na početku prošlog stoljeća, kada su prvi puta opisana djeca sa nemirom i poremećajem pažnje, smatralo se da je uzrok minimalno oštećenje mozga, koje se najčešće nije moglo potvrditi tadašnjim pretragama, ali su minimalni znakovi kako u ponašanju tako i na psihologijskim testovima i neurološkom statusu ukazivali na disfunkciju SŽS (središnjeg živčanog sistema), te je sam poremećaj dobio naziv MCD ili minimalna cerebralna disfunkcija.
Nakon što se u klasifikaciji bolesti počeo primjenjivati princip klasifikacije prema kliničkim znakovima i sam poremećaj je promijenio ime u ADHD (Attention deficit hyperactivity disorder) ili ADD (Attention deficit disorder), a što se temelji na najmanifestnijim simptomima. Nekako u isto vrijeme nastao je i porast dijagnoza djece, pa kasnije i odraslih osoba sa navedenim poremećajem koje osobe, posebice djeca su postali sve veći problem tijekom školovanja i funkcioniranja.
Poremećaji pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) obuhvaćaju ponašanja u kojem dominira nepažnja i/ili hiperaktivnost, javlja se prije sedme godine života i u najvećem dijelu ostaju karakteristike ponašanja čitav život sa razlikama u kliničkoj slici u zavisnosti od dobi.
Prema prihvaćenim klasifikacijama MKB 10 i DSM IV u poremećaj se ubraja /prema MKB 10/ smetnje aktivnosti i pažnje, hiperkinetički poremećaj ophođenja, drugi hiperkinetički poremećaji i neodređen hiperkinetički poremećaj dok prema DSM IV poremećaj se javlja u tri pojavna oblika:
Tekst priredila:
Prof. dr. sc. Dubravka Kocijan-Hercigonja, dr. med.
Zadnja izmjena: 22.08.2019.