Pretraživanje

prilagodljive brzine snimanja (adaptive frame rate), ovisno o brzini crijevne peristaltike. Operativno vrijeme je preko 10 sati što nam garantira uspješnost pretrage kod gotovo svih pacijenata. Do sada je u ... promjene na nekom od dijelova tankog crijeva. Kod takvih pacijenata je dostupna relativno nova metoda pregleda cijelog tankog crijeva videokapsulom. ... u najnižem dijelu tankog crijeva (ileumu) i u debelom crijevu, ali se može pojaviti i u bilo kojem drugom dijelu probavnog sustava od ustiju do čmara (anusa) i čak na koži oko anusa. Crohnova bolest

Naime, poremećaj cirkadijskog ritma usljed rada u smjenama utječe na spavanje, horomone i razvoj pretilosti, što može povećati rizik za razvoj dijabetesa. Rad u smjenama povećava rizik od ... Rezultati velike međunarodne studije u kojoj je sudjelovalo 226.652 ispitanika, ukazuju da je dijabetes tip 2 češći u osoba koje rade u smjenama, a većem riziku od razvoja dijabetesa tip 2 izloženi ... Dijabetes tip 2 češći je u osoba koje rade u smjenama, a većem riziku od razvoja dijabetesa tip 2 izloženi su muškaraci i osobe koje rade u rotirajućim smjenama. ... tijela koji uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin (beta stanice). Dijabetes tipa 2 se obično polako razvija kod odraslih. Napreduje s vremenom. U početku se može liječiti dijetom i tjelovježbom ... Dijabetes tip 2 češći kod osoba koje rade u smjenama

Inače, za bolest mačjeg ogreba se donedavno smatralo da je kratkotrajna (ili samoograničavajuća) bolest. Poznato je najmanje 30 različitih vrsta Bartonella, od kojih je utvrđeno da je njih 13 ... zbog čega u bolesne osobe nastupa niz promjena u izgledu, ponašanju, razmišljanju, doživljavanju okolnog svijeta i same sebe. Depresija je često neprepoznati poremećaj, visok je postotak neliječenih i ... Sindromi sleep apneje Sindromi sleep apneje su skupina bolesti kod kojih disanje zastane tijekom spavanja kroz 10 i više sekundi, obično više od 20 puta u jednom satu, uzrokujući mjerljivu deoksigenaciju

povećanje razine tjelesne masnoće povećava rizik od razvoja psorijaze, utjecaj specifične distribucije masnoće i genetike bio je nejasan. Inače, kako stope pretilosti nastavljaju rasti globalno, važno je ... Novo istraživanje je pokazalo, da je centralna tjelesna masnoća, posebno oko trbuha, jače povezana s rizikom od psorijaze nego ukupna tjelesna masnoća, posebno kod žena. Ova veza između centralne ... Novo istraživanje je pokazalo, da je centralna tjelesna masnoća, posebno oko trbuha, jače povezana s rizikom od psorijaze nego ukupna tjelesna masnoća, posebno kod žena. ... , a označava tjelesnu težinu s indexom tjelesne mase većim od 30kg/m2. Pretilost predstavlja čimbenik rizika za razvoj drugih patoloških stanja ili bolesti kao što su: metabolički sindrom, šećerna bolest ... Abdominalna masnoća neovisni čimbenik rizika za psorijazu kod žena

krvni tlak, kardovaskulanu bolest ili Parkinsonovu bolest. Također, češće su patili od nesanice. Uzrok sindroma nemirnih nogu je nepoznat, a pretpostavlja se da genetska komponenta ima važnu ulogu u ... Američko istraživanje provedeno na oko 18.500 muškaraca pokazalo je da muškarci sa sindromom nemirnih nogu imaju 39 posto veći rizik od prerane smrti nego muškarci bez navedenog sindroma. ... sindrom nemirnih nogu, muškarci, rizik od ranije smrti, simptomi sindroma nemirnih nogu, niske razine željeza ... težine bolesti, koristi se skala od 10 pitanja (International RLS Study Group Rating Scale), od kojih se svako boduje bodovima od 0-4 (0= nema simptoma; 4= vrlo teški simptomi). Maksimalni zbroj bodova je ... Sindrom nemirnih nogu povezan s rizikom od ranije smrti

Od gotovo polovice Amerikanaca koji imaju visok krvni tlak, samo 1 od 4 odrasle osobe ima svoju hipertenziju pod kontrolom, a te su stope još niže među crncima i latinoamerikancima, koji se ... Nova studija sugerira da snižavanje sistoličkog krvnog tlaka ispod klinički sigurnog praga od 120 mmHg tijekom vremena može proizvesti zdravstvene prednosti protiv demencije u kasnoj životnoj dobi ... Nova studija sugerira da snižavanje sistoličkog krvnog tlaka ispod klinički sigurnog praga od 120 mmHg tijekom vremena može proizvesti zdravstvene prednosti protiv demencije u kasnoj životnoj dobi ... demencija, zaštita od demencije, snižavanje sistoličkog krvnog tlaka, sistolički krvni tlak, hipertenzija ... čvorova. Bolest je prvi opisao njemački psihijatar Alois Alzheimer 1906. godine u prikazu bolesnice 51. godišnje bolesnice Auguste D.   koja je imala progresivan gubitak pamćenja. Oko 10% osoba starijih od ... : otpornosti na inzulin, dislipidemije i hipertenzije, što povećava rizik od srčane bolesti, moždanog udara i šećerne bolesti. Metabolički sindrom je vrlo čest, a češće se razvija u ljudi kod kojih se masno ... Snižavanje sistoličkog krvnog tlaka može ponuditi zaštitu od demencije u kasnoj životnoj dobi

Jednako tako pokazalo se da su adolescenti koji su imali veću potrebu za ugljikohidratima izloženi većem riziku od razvoja depresije (34 posto) nego adolescenti s malo ili bez potrebe za ... . S godinama potreba za snom postupno slabi, pa s 10 sati, koliko je potrebno šestogodišnjem djetetu, u dobi od 12 godina pada na 9 sati. Kasnije je odraslu čovjeku u prosjeku neophodno sedam i po sati sna

celijakijom, problemima s paratireoidnim žlijezdama i dijabetesom tipa 2 često pokazuju manjak magnezija. Neadekvatna razina magnezija povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara. Osobama ... . S godinama potreba za snom postupno slabi, pa s 10 sati, koliko je potrebno šestogodišnjem djetetu, u dobi od 12 godina pada na 9 sati. Kasnije je odraslu čovjeku u prosjeku neophodno sedam i po sati sna

zdravlje mozga kod mlađih ljudi. Izvor: Neurology ... . S godinama potreba za snom postupno slabi, pa s 10 sati, koliko je potrebno šestogodišnjem djetetu, u dobi od 12 godina pada na 9 sati. Kasnije je odraslu čovjeku u prosjeku neophodno sedam i po sati sna

san može biti pokazatelj nepovoljnog stanja mozga, čak i kod osoba s blagim moždanim udarom ili TIA-om. Iako mnogi ljudi znaju da nedostatak sna može dovesti do zdravstvenih problema, manje se zna o ... . S godinama potreba za snom postupno slabi, pa s 10 sati, koliko je potrebno šestogodišnjem djetetu, u dobi od 12 godina pada na 9 sati. Kasnije je odraslu čovjeku u prosjeku neophodno sedam i po sati sna