Konzumiranje kvalitetnije biljne prehrane povezano je s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti i drugih srodnih demencija u usporedbi s konzumiranjem manje kvalitetne biljne prehrane, pokazuje nova studija.
Alzheimerova bolest je progresivni neurodegenerativni poremećaj koji polako oštećuje pamćenje, utječe na vještine razmišljanja i na kraju ometa svakodnevno funkcioniranje. To je najčešći uzrok demencije, koja pogađa milijune obitelji diljem svijeta.
Pretilost je poznati faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, ali težina ljudi može se mijenjati tijekom vremena, a malo se zna o kumulativnom utjecaju prekomjerne tjelesne težine. Novo istraživanje pokazuje da je dugotrajna izloženost prekomjernoj težini jači prediktor kardiovaskularnog rizika od indeksa tjelesne mase (ITM) u jednom trenutku, s najjačim učinkom kod mlađih osoba.
Poznato je, da je više od 90% slučajeva raka grla uzrokovano humanim papiloma virusom (HPV). Iako ova vrsta raka dobro reagira na liječenje, zračenje i kemoterapija utječu na kvalitetu života pacijenata. Poboljšani biomarkeri mogli bi pomoći da se bolje prilagodi liječenje kako bi se smanjile nepotrebne nuspojave, a istovremeno osiguralo da pacijenti prime terapiju koja im je potrebna.
Prema rezultatima istraživanja provedenog u SAD-u, odrasli u dobi od 80 i više godina s rakom pluća u ranom stadiju mogu se sigurno podvrgnuti operaciji i postići ishode usporedive s mlađim pacijentima, što dovodi u pitanje dugogodišnje pretpostavke o dobi i liječenju raka.
Novo istraživanje koje su proveli njemački znanstvenici pruža nove uvide u vezu između glukoze u krvi i autonomnog živčanog sustava. Naime, pokazalo se, da unos šećera suzbija opuštanje. Što znači, da ako vam je želudac pun, vježbe opuštanja neće biti toliko učinkovite.
Prehrana igra ključnu i višestruku ulogu u zdravlju štitnjače, koja se proteže daleko izvan samog unosa joda. Konzumiranje uravnotežene prehrane bogate hranjivim tvarima i antioksidansima podržava funkciju štitnjače i može pomoći u poboljšanju markera povezanih sa štitnjačom i imunološke ravnoteže, posebno kod autoimunih stanja.
Znanstvenici pronalaze dosljedne promjene u mozgu povezane s upotrebom duhana, no tvrde da su istraživanja kanabisa još uvijek previše ograničena da bi se izveli čvrsti zaključci. Pokazalo se, da pušenje smanjuje ključna područja mozga, dok kanabis pokazuje slabije učinke.
Novo istraživanje sugerira da posljedice srčanog udara (infarkt miokarda) mogu djelomično ovisiti o signalima iz crijeva, otkrivajući kako mikrobni metaboliti mogu utjecati na upalu, ožiljke i oporavak putem epigenetskih mehanizama.
Istraživanje provedeno u Danskoj otkrilo je da gripa može naglo povećati kratkoročni rizik od srčanog udara (infarkt miokarda) i moždanog udara, dok je prethodno cijepljenje protiv gripe povezano s izrazito nižim dodatnim rizikom kod ljudi koji su se ipak zarazili.
