Šestomjesečno kliničko ispitivanje pokazalo je da su osobe s visokim genetskim rizikom za pretilost imale jednake koristi od savjetovanja o prehrani kao i one s niskim genetskim rizikom, što dovodi u pitanje ideju da DNK određuje uspjeh mršavljenja.
Epilepsija pogađa otprilike 50 milijuna ljudi diljem svijeta, no više od polovice osoba s pretpostavljenim genetskim uzrokom još uvijek nema molekularnu dijagnozu unatoč identifikaciji preko 1.000 monogenskih gena epilepsije. Malo je vjerojatno da će se ova dijagnostička praznina riješiti samo poboljšanim otkrivanjem varijanti, što sugerira da se varijante koje utječu na isti biološki put mogu kombinirati i uzrokovati bolest. U nedavno provedenom istraživanju znanstvenici su otkrili novi genetski put koji može dovesti do napadaja kada je isti poremećen.
Za pacijente s novodijagnosticiranim multiplim mijelomom koji nisu podvrgnuti autolognoj transplantaciji matičnih stanica, neograničeno održavanje lenalidomidom dugo je bilo standardna njega unatoč ograničenim dokazima koji bi vodili optimalno trajanje liječenja. Sada je novo istraživanje otkrilo veću toksičnost bez koristi za preživljavanje od nastavka liječenja do progresije bolesti u usporedbi s prekidom nakon 2 godine.
Znanstvenici Icahn School of Medicine at Mount Sinai identificirali su imunu stanicu koja djeluje kao arhitekt i koordinator snažnih imunoloških središta koja se formiraju unutar tumora i igra ključnu ulogu u antitumorskom imunitetu. Ovo otkriće moglo bi dovesti do novih strategija za učinkovitije imunoterapije raka.
Plućna fibroza je smrtonosna bolest u kojoj ožiljno tkivo raste u plućima, otežavajući disanje. Naime, kod plućne fibroze, normalan proces zacjeljivanja rana u tijelu ide po zlu. Umjesto da se popravlja oštećeno tkivo, ono počinje proizvoditi ožiljno tkivo u plućima. Osobe s idiopatskom plućnom fibrozom imaju vrlo kratko vrijeme preživljavanja, obično samo dvije do pet godina od dijagnoze. Samo su dva lijeka odobrena za liječenje, a nijedan od njih ne može preokrenuti ožiljke i izliječiti bolest.
Znanstvenici su identificirali praktični prag ketona u krvi povezan s većim kratkoročnim gubitkom težine, nudeći novi uvid u to kako praćenje ketoze može pomoći u optimizaciji ketogenih dijetalnih intervencija. Identificirana razina ketona u krvi mogla bi pomoći u predviđanju koje osobe će najvjerojatnije postići veći gubitak težine tijekom ketogene dijete.
Redovito dugo spavanje svake noći povezano je s višim razinama proteina povezanog s Alzheimerovom bolešću u krvi, čak uzimajući u obzir i druge zdravstvene čimbenike, sugerira nova studija. Naime, otkrivena je veza između trajanja sna i fosforiliranog tau 181, ili p-tau181, modificiranog oblika tau proteina koji je obilježje Alzheimerove bolesti.
Nakupljanje žučnih kiselina uzrokovano nezdravim crijevima može potaknuti širenje raka dojke na druge dijelove tijela, otkriva novo istraživanje. Smatra se, da bi ovi rezultati mogli otvoriti vrata novim načinima sprječavanja metastaza (širenja) raka dojke, poboljšati ishode liječenja pacijenata i spasiti živote.
Dijeta s visokim udjelom masti i niskim udjelom ugljikohidrata, koja se naziva i ketogena dijeta, može pomoći nekim ljudima da smršave prisiljavajući svoja tijela da sagorijevaju masti kao gorivo umjesto šećera. Posljednjih godina znanstvenici istražuju kako bi ova vrsta prehrane mogla utjecati na druge aspekte zdravlja i bolesti, uključujući rak. Dok su neka istraživanja pokazala da prehrana može zaštititi od razvoja raka debelog crijeva, nova studija znanstvenika MIT-a sugerira da u tankom crijevu ketogena prehrana može povećati rizik od raka.
U velikoj studiji starijih odraslih osoba u SAD-u, metabolički sindrom obilježio je znatno lošije preživljavanje nakon raka dojke ili raka prostate, što ističe potencijalnu vrijednost integriranja upravljanja metaboličkim zdravljem u rutinsku skrb za oboljele od raka.
