Novo istraživanje pruža dokaze da se sindrom osjetljive kože (SSS) biološki razlikuje od rozaceje, pomažući razjasniti dugogodišnju raspravu u dermatologiji i potencijalno usmjeravajući ciljanije pristupe liječenju.
Desetljećima su se antimikrobni peptidi (AMP) i peptidi koji stvaraju amiloid proučavali u uglavnom odvojenim kontekstima. AMP-ovi su se prvenstveno smatrali urođenim imunološkim efektorima koji pomažu domaćinu u kontroli mikrobne invazije, dok je agregacija amiloida češće bila povezana s poremećajima poput Alzheimerove bolesti (Aβ), Parkinsonove bolesti (α-sinuklein), dijabetesa tipa 2 (hIAPP) i sistemske amiloidoze. Ipak, sve veći broj dokaza dovodi u pitanje ovo jasno odvajanje.
Sepsa, životno opasno stanje uzrokovano disreguliranim odgovorom domaćina na infekciju, ostaje glavni uzrok globalne smrtnosti. Srčana disfunkcija uzrokovana sepsom (SICD), poznata i kao septička kardiomiopatija, značajno pogoršava ishode pacijenata i nedostaju joj ciljane terapije. Iako su upala i metabolički poremećaji poznati kao uzroci, precizni molekularni mehanizmi koji pokreću SICD ostaju slabo shvaćeni, što ometa razvoj učinkovitih tretmana.
Konzumacija jaja povezana je s nižim rizikom od dijagnoze Alzheimerove bolesti za osobe starije od 65 godina, tvrdi nova studija. Naime, konzumacija jednog jajeta dnevno najmanje pet dana u tjednu smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti do 27%.
Procjenjuje se da je 7% svih muškaraca pogođeno neplodnošću. Višestruke studije na životinjama pokazale su da izloženost trajnim kemikalijama iz okoliša u ranom životu može negativno utjecati na muško reproduktivno zdravlje, a sada studija na ljudima sugerira isto.
Lepru (guba, Hansenova bolest) uzrokuju spororastuće bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Kliničke manifestacije bolesti ograničene su na kožu, periferni živčani sustav, oči i gornji respiratorni trakt. M. leprae ima sklonost za periferne živce, a imunološki posredovano reaktivno stanje može uzrokovati oštećenje živaca lica, ruku i nogu. Ovo oštećenje često rezultira invaliditetom, što zauzvrat može dovesti do stigme i socijalne isključenosti.
Održavanje zdravlja dišnih puteva kod djece zahtijeva više od samog izbjegavanja prehlada. Redovan boravak na svježem zraku, fizička aktivnost, pravilna higijena i uravnotežena prehrana osnažuju obrambene mehanizme dišnog sustava i smanjuju rizik od infekcija. Uzimanje u obzir preventivnih mjera, poput cijepljenja i kontrole kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, doprinosi općem zdravlju djeteta i smanjuje učestalost upalnih bolesti.
Posljednjih godina učestalost bolesti štitnjače je u porastu, a među njima došlo je i do značajnog porasta učestalosti tumora štitnjače. Stoga danas na tu temu razgovaramo s vodećim hrvatskim stručnjakom za kirurgiju tumora štitnjače prof. dr. sc. Davorom Vagićem, dr. med., ravnateljem Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.
