Sve veći broj istraživanja sugerira da crijevni mikrobiom može utjecati na hormonalne i metaboličke poremećaje koji se javljaju kod sindroma policističnih jajnika (PCOS). Znanstvenici sada predlažu da bi postbiotici, bioaktivni spojevi koje proizvode mikrobi, jednog dana mogli nadopuniti postojeće tretmane vraćanjem mikrobne ravnoteže i poboljšanjem metaboličkog zdravlja.
Varijacije imunoma (imunoloških stanica i funkcija) usko su povezane s ljudskim zdravljem. Različite izloženosti, uključujući vanjsko okruženje i osobni način života, važni su čimbenici koji utječu na imunološki sustav. Sada je nova studija pokazala da su san i prehrana dominantne izloženosti koje utječu na imunom.
Jedna sesija tjelovježbe može potaknuti poticaj neuronske aktivnosti u moždanim mrežama koje su temelj učenja i pamćenja, tvrdi nova studija. Naime, snimke su pokazale povećanu stopu valova koji potječu iz hipokampusa i povezuju se s kortikalnim regijama mozga za koje se zna da su uključene u učenje i pamćenje.
Analiza koju su vodili znanstvenici Mass General Brigham otkrila je sporije starenje kod starijih osoba nakon dvije godine svakodnevnog uzimanja multivitamina, s većim koristima za one koji su započeli ispitivanje s ubrzanom biološkom dobi.
Žene s određenim kardiometaboličkim faktorima rizika, uključujući dijabetes tipa 2 i visoki opseg struka, suočavaju se s većim povećanjem rizika od fibroze jetre nego muškarci s istim faktorima rizika, pokazala je nova studija.
Lepru (guba, Hansenova bolest) uzrokuju spororastuće bakterije Mycobacterium leprae i Mycobacterium lepromatosis. Kliničke manifestacije bolesti ograničene su na kožu, periferni živčani sustav, oči i gornji respiratorni trakt. M. leprae ima sklonost za periferne živce, a imunološki posredovano reaktivno stanje može uzrokovati oštećenje živaca lica, ruku i nogu. Ovo oštećenje često rezultira invaliditetom, što zauzvrat može dovesti do stigme i socijalne isključenosti.
Održavanje zdravlja dišnih puteva kod djece zahtijeva više od samog izbjegavanja prehlada. Redovan boravak na svježem zraku, fizička aktivnost, pravilna higijena i uravnotežena prehrana osnažuju obrambene mehanizme dišnog sustava i smanjuju rizik od infekcija. Uzimanje u obzir preventivnih mjera, poput cijepljenja i kontrole kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, doprinosi općem zdravlju djeteta i smanjuje učestalost upalnih bolesti.
Posljednjih godina učestalost bolesti štitnjače je u porastu, a među njima došlo je i do značajnog porasta učestalosti tumora štitnjače. Stoga danas na tu temu razgovaramo s vodećim hrvatskim stručnjakom za kirurgiju tumora štitnjače prof. dr. sc. Davorom Vagićem, dr. med., ravnateljem Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice.
