U posljednja 24 sata zabilježena su u Hrvatskoj 874 nova slučaja zaraze novim koronavirusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 5.056. Među njima je 380 COVID-19 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 13 pacijenata. Preminulo je 7 osoba.
Rezultati nove studije pokazali su da je za muškarce pušenje pozitivno, a konzumacija alkohola negativno povezana s rizikom od Meniereove bolesti. Budući da je pušenje čimbenik rizika koji se može mijenjati, smatra se da promjena načina života može biti klinički vrijedna strategija upravljanja za pacijente koji boluju od Menierove bolesti.
Dodatak vitamina D može pomoći u ublažavanju simptoma depresije, ukazuju rezultati analize 41 studije. Čini se da dodatak vitamina D ≥2000 IU dnevno ublažava simptome depresije, čak i ako se uzme u obzir heterogenost doziranja u uključenim studijama.
Prema rezultatima nove studije, izgleda da je poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti. Naime, uočena je značajna povezanost ADHD-a s povećanim rizikom za bilo koju kardiovaskularnu bolest.
Osobe koje su oboljele od COVID-19 imaju veći rizik od opasnih krvnih ugrušaka gotovo godinu dana kasnije, ukazuju rezultati nove studije. COVID-19 bio je povezan s naglo povećanim rizikom od problema povezanih s krvnim ugrušcima – uključujući srčani i moždani udar.
Majmunske boginje su bolest koja je uzrokovana virusom majmunskih boginja. One su virusna zoonoza, što znači da se mogu prenijeti sa zaražene životinje na ljude. Također se mogu prenijeti i s čovjeka na čovjeka. Virus majmunskih boginja je dvolančani DNK virus iz roda Orthopoxovirus u Poxviridae porodici virusa. Postoje dvije različite genetske vrste virusa majmunskih boginja - virus majmunskih boginja središnje Afrike i virus majmunskih boginja zapadne Afrike. Središnjoafrička vrsta virusa uzrokuje težu kliničku sliku i lakše se prenosi.
Inzulinska rezistencija etiološki je osnovni poremećaj metaboličkog sindroma, a smatra se i čimbenikom rizika za nastanak ne samo kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, nego i šećerne bolesti (dijabetes), arterijske hipertenzije, dislipidemije, neurodegenerativnih bolesti i drugih stanja. Sama inzulinska rezistencija, često prisutna godinama prije postavljanja dijagnoze šećerne bolesti, subklinički šteti krvnim žilama, čak i u odsutnosti hiperglikemije.
Metabolički sindrom nije bolest nego stanje. Prepoznavanjem osoba s metaboličkim sindromom i ranom intervencijom sprječava se ili odgađa razvoj šećerne bolesti tipa 2 (dijabetesa tipa 2) i kardiovaskularnih bolesti. Terapija metaboličkog sindroma ciljano je usmjerena ka poboljšanju inzulinske osjetljivosti i korekciji pridruženih metaboličkih nepravilnosti. Temelj liječenja je odgovarajuća prehrana i redovita tjelesna aktivnost s ciljem smanjenja i održavanja tjelesna mase.
