Rezultati nove studije pokazali su da je povećana konzumacija kave povezana s nižim rizikom od kronične bubrežne bolesti (CKD), albuminurije ili zatajenja bubrega, vjerojatno kroz protuupalne i antioksidativne spojeve kave.
U posljednja 24 sata zabilježena su u Hrvatskoj 43 nova slučaja zaraze novim koronavirusom SARS-CoV-2. Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.254.857 osoba zaraženih novim koronavirusom.
Prema rezultatima studije provedene u Australiji, izgleda da se problematičan san može povezati s čimbenicima rizika za dijabetes tipa 2. Naime, osobe koje su prijavile probleme sa spavanjem imaju u prosjeku veću vjerojatnost da će imati pokazatelje lošeg kardiometaboličkog zdravlja – povišene upalne markere, povišen kolesterol i povećanu tjelesnu težinu – što može pridonijeti dijabetesu tipa 2.
Herpes zoster povezan je s povišenim dugoročnim rizikom za velike kardiovaskularne događaje, kao što su moždani udar i koronarna bolest srca, ukazuju rezultati nove studije.
Pacijenti s demencijom koji pate od epileptičkih napadaja imaju tendenciju bržeg kognitivnog propadanja te ranijeg umiranja, ukazuju rezultati nove studije.
Majmunske boginje su bolest koja je uzrokovana virusom majmunskih boginja. One su virusna zoonoza, što znači da se mogu prenijeti sa zaražene životinje na ljude. Također se mogu prenijeti i s čovjeka na čovjeka. Virus majmunskih boginja je dvolančani DNK virus iz roda Orthopoxovirus u Poxviridae porodici virusa. Postoje dvije različite genetske vrste virusa majmunskih boginja - virus majmunskih boginja središnje Afrike i virus majmunskih boginja zapadne Afrike. Središnjoafrička vrsta virusa uzrokuje težu kliničku sliku i lakše se prenosi.
Inzulinska rezistencija etiološki je osnovni poremećaj metaboličkog sindroma, a smatra se i čimbenikom rizika za nastanak ne samo kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, nego i šećerne bolesti (dijabetes), arterijske hipertenzije, dislipidemije, neurodegenerativnih bolesti i drugih stanja. Sama inzulinska rezistencija, često prisutna godinama prije postavljanja dijagnoze šećerne bolesti, subklinički šteti krvnim žilama, čak i u odsutnosti hiperglikemije.
Metabolički sindrom nije bolest nego stanje. Prepoznavanjem osoba s metaboličkim sindromom i ranom intervencijom sprječava se ili odgađa razvoj šećerne bolesti tipa 2 (dijabetesa tipa 2) i kardiovaskularnih bolesti. Terapija metaboličkog sindroma ciljano je usmjerena ka poboljšanju inzulinske osjetljivosti i korekciji pridruženih metaboličkih nepravilnosti. Temelj liječenja je odgovarajuća prehrana i redovita tjelesna aktivnost s ciljem smanjenja i održavanja tjelesna mase.
