Članci

Uvođenjem novih visoko učinkovitih izravno djelujućih lijekova za hepatitis C (DAA), Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) odobrila je globalnu strategiju i postavila ambiciozne ciljeve eliminacije infekcije hepatitis C virusom (HCV) do 2030.godine. Cilj SZO-a je da se do 2030. smanji broj novoinficiranih za 90%, testira 90%, liječi 80% i za 65% smanji smrtnost. Jednako tako, pokrenula se rasprava među stručnjacima o mogućnostima mikroeliminacije hepatitisa C u pojedinim skupinama bolesnika (npr. bolesnicima na dijalizi, bolesnicima u kojih je učinjena transplantacija i sl.) i/ili u pojedinim područjima (pojedine zemlje su donijele stratešku odluku o screeningu cjelokupnog stanovništva, i osigurale sredstva za liječenje svih oboljelih). 

Do prije nepunih desetak godina, u svijetu, i u nas, u Hrvatskoj, liječenje bolesnika s kroničnom  infekcijom virusom hepatitisa C (HCV) provodilo se primjenom pegiliranog interferona i ribavirina. Ovakav oblik liječenja imao je polovičan uspjeh, a bolesnici su bili izloženi čestim i teškim nuspojavama. Zaista, prave, gotovo "revolucionarne" promjene u liječenju nastale su tek primjenom suvremenih antivirusnih izravno djelujućih lijekova (DAA).

PrEP (Pre Exposure Prophylaxis), u prijevodu profilaksa prije ekspozicije, je uzimanje određenih antiretrovirusnih lijekova radi sprječavanja zaraze HIV-om. U ovom trenutku je dokazano djelotvorna kombinacija dva lijeka iz skupine nukleozidnih/nukleotidnih inhibitora reverzne transkriptaze - tenofovir dizoproksil fumarata i emtricitabina.

Infekcija virusom hepatitisa C (HCV) predstavlja ozbiljan globalan javnozdravstveni problem od kojeg boluje oko četiri milijuna ljudi u Europi, a procjenjuje se da će oko 20 posto kronično zaraženih osoba razviti cirozu jetre tijekom idućih 20 godina. Prevalencija HCV-infekcije u srednjoj i istočnoj Europi kreće se od 0,9 do 1,7%. U Hrvatskoj se procjenjuje da je prevalencija anti-HCV pozitivnosti u općoj populaciji 0,9%. Liječenjem oboljelih od hepatitisa C u Splitsko-dalmatinskoj županiji najviše se bave infektolozi KBC-a Split. Stoga smo zamolili prof. dr. sc. Borisa Lukšića, predstojnika Klinike za infektologiju KBC-a Split, da nam nešto više kaže o tom javnozdravstvenom problemu u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Hrvatskoj.

Neprepoznate i neliječene kronične bolesti jetre najčešće dovode do terminalne bolesti jetre, ciroze. U Europskoj uniji (EU) više od 29 milijuna ljudi boluje od kroničnih bolesti jetre. S progresijom portalne hipertenzije i razvojem komplikacija, ciroza jetre iz kompenzirane faze prelazi u dekompenziranu i/ili u razvoj primarnog tumora jetre, hepatocelularnog karcinoma (HCC). Najčešći uzroci kroničnih bolesti jetre u Europskoj uniji, uključivo i Republiku Hrvatsku (RH), jesu alkoholna bolest (25-45%), hepatitis C (30-35%), hepatitis B (10-20%) i nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD). 

Testiranje genskog profila tumora osigurava informacije koje mogu biti odlučujuće za odabir ciljane terapije, imunoterapije ili posebnih vrsta terapija kod rijetkih tumora za koje često nemamo terapijski izbor ispitan u velikim kliničkim studijama faze III. U osnovi, svaki je tumor jedinstven i sadržava jedinstveni molekulski potpis različitih proteina, koji su određeni različitim mutacijama različitih gena. To i jest temelj tzv. personalizirane terapije, odnosno prilagodba terapijskih nastojanja molekulskim značajkama tumora.

Napredak tehnologije posljednjih desetljeća je omogućio intervencijskoj radiologiji da razvije još jednu metodu liječenja tumora koja se temelji na primjeni topline. Iako se toplina od davnina, a i danas koristi u kirurgiji za zaustavljanje krvarenja, tek se razvojem termalne ablacije – metode preciznog uništavanja tkiva toplinom - počela koristiti u liječenju tumora.

U proteklih nekoliko godina sve više smo svjedoci iznenadnih smrtnih slučajeva na športskim terenima, stoga smo zamolili akademika Davora Miličića, predstojnika Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC Zagreb i predsjednika Hrvatskoga kardiološkog društva, da nam objasni o čemu se tu radi.

Samoliječenje je jedan od oblika samoskrbi, a nastalo je kao posljedica podizanja svijesti o zdravlju pojedinca, te uključuje odabir i korištenje bezreceptnih lijekova, medicinskih proizvoda i dodataka prehrani u svrhu prevencije i liječenja bolesti i simptoma koje su pojedinci sami prepoznali. Takav proces omogućuje aktivniju ulogu bolesnika te brži i lakši pristup lijekovima koji se mogu sigurno uzimati i bez liječničkog nadzora.  

Određivanje genskog profila tumora pomaže liječnicima da točnije dijagnosticiraju subtipove tumora, predvide njihovo ponašanje te im olakšava izbor ciljane terapije. U biti, ako znamo koji su geni promijenjeni u nekom tipu tumora, možemo dati lijek koji specifično blokira posljedice genskih promjena (npr. promijenjene signalne putove) i tako liječimo terapijom koja ima veću vjerojatnost da će biti učinkovita i uz manju vjerojatnost da će se izazvati ozbiljnije nuspojave.