Obiteljska mediteranska vrućica (engl. familial mediterranean fever, FMF) najčešća je monogenska autoinflamatorna bolest. Nastaje uslijed mutacija u genu MEFV (engl. Mediterranean FeVer gene), a prema mehanizmu nastanka ubraja se u inflamasomopatije, u podskupinu sindroma periodičnih vrućica.
Nedavno je u okviru HUP-Udruge proizvođača lijekova osnovana Radna skupina za biosimilare (bioslične lijekove) koja okuplja gotovo sve proizvođače biosličnih lijekova prisutnih u Hrvatskoj. Pritom je za voditelja ove Radne skupine izabran Igor Haralović, direktor Sandoz d.o.o., kojeg smo zamolili za razgovor na tu temu.
Trenutno smo svjedoci pandemije uzrokovane novim koronavirusom (CoV), nedavno nazvanim SARS-CoV-2 (od eng. Severe Acute Respiratory Syndrome Coronavirus-2). COVID-19 je ime dano bolesti koju uzrokuje virus. S obzirom da je kod svake epidemije važno očuvati zdravlje najosjetljivijih skupina populacije, postavlja se i pitanje što očekivati u slučaju infekcije kod trudnice ili dojilje.
Kako bi saznali više o hemofiliji kod djece, razgovaramo s prof. dr. sc. Ernestom Bilićem, dr. med., pročelnikom Zavoda za pedijatrijsku hematologiju i onkologiju, koji je ujedno i Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Inače, u Zavodu se liječe sve vrste bolesti krvi i malignih bolesti kod djece.
Zahvaljujući glavnim djelatnim tvarima te ostalim brojnim sastavnicama koje pridonose iznimnoj složenosti tog prirodnog proizvoda, manuka med se ističe među ostalim sortama meda kao proizvod čija upotreba, osim hranjive vrijednosti, može pružiti i mnoge biološke dobrobiti. U svjetlu razvoja sve veće otpornosti bakterija na antibiotike, manuka med nudi se kao proizvod s velikim biomedicinskim potencijalom, bilo samostalno, bilo u združenom djelovanju s drugim tvarima.
Nedostatak znanja o prirodi bolesti i načinima prijenosa infekcije, činjenica da je infekcija neizlječiva te neodgovorno medijsko praćenje epidemije i društveni strah, dodatno doprinose marginalizaciji i diskriminaciji bolesnika zaraženih virusom humane imunodificijencije (HIV).
Kroničnim ranama smatramo one koje ne zacijele u očekivanom vremenskom periodu (najčešća vremenska granica kad počinjemo govoriti o kroničnoj rani je 6 tjedana). Otprilike jedna četvrtina kroničnih rana cijeli duže od 2 godine. Češće se javlja u starije populacije, te se sa starenjem populacije i porastom učestalosti dijabetesa i pretilosti, očekuje i porast učestalosti kroničnih rana.
Kronična infekcija virusom hepatitisa C (HCV) dovodi do progresivne fibroze jetre, ciroze jetre, zatajenja jetre i hepatocelularnoga karcinoma. Osim toga, ona može dovesti i do niza sustavnih poremećaja i bolesti koji često mogu ostaviti veće posljedice na zdravlje od jetrene bolesti.
Uvođenjem novih visoko učinkovitih izravno djelujućih lijekova za hepatitis C (DAA), Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) odobrila je globalnu strategiju i postavila ambiciozne ciljeve eliminacije infekcije hepatitis C virusom (HCV) do 2030.godine. Cilj SZO-a je da se do 2030. smanji broj novoinficiranih za 90%, testira 90%, liječi 80% i za 65% smanji smrtnost.
Do prije nepunih desetak godina, u svijetu, i u nas, u Hrvatskoj, liječenje bolesnika s kroničnom infekcijom virusom hepatitisa C (HCV) provodilo se primjenom pegiliranog interferona i ribavirina. Ovakav oblik liječenja imao je polovičan uspjeh, a bolesnici su bili izloženi čestim i teškim nuspojavama. Zaista, prave, gotovo "revolucionarne" promjene u liječenju nastale su tek primjenom suvremenih antivirusnih izravno djelujućih lijekova (DAA).
