Članci

Kroničnim ranama smatramo one koje ne zacijele u očekivanom vremenskom periodu (najčešća vremenska granica kad počinjemo govoriti o kroničnoj rani je 6 tjedana). Otprilike jedna četvrtina kroničnih rana cijeli duže od 2 godine. Češće se javlja u starije populacije, te se sa starenjem populacije i porastom učestalosti dijabetesa i pretilosti, očekuje i porast učestalosti kroničnih rana.

Kronična infekcija virusom hepatitisa C (HCV) dovodi do progresivne fibroze jetre, ciroze jetre, zatajenja jetre i hepatocelularnoga karcinoma. Osim toga, ona može dovesti i do niza sustavnih poremećaja i bolesti koji često mogu ostaviti veće posljedice na zdravlje od jetrene bolesti.

Uvođenjem novih visoko učinkovitih izravno djelujućih lijekova za hepatitis C (DAA), Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) odobrila je globalnu strategiju i postavila ambiciozne ciljeve eliminacije infekcije hepatitis C virusom (HCV) do 2030.godine. Cilj SZO-a je da se do 2030. smanji broj novoinficiranih za 90%, testira 90%, liječi 80% i za 65% smanji smrtnost.

Do prije nepunih desetak godina, u svijetu, i u nas, u Hrvatskoj, liječenje bolesnika s kroničnom  infekcijom virusom hepatitisa C (HCV) provodilo se primjenom pegiliranog interferona i ribavirina. Ovakav oblik liječenja imao je polovičan uspjeh, a bolesnici su bili izloženi čestim i teškim nuspojavama. Zaista, prave, gotovo "revolucionarne" promjene u liječenju nastale su tek primjenom suvremenih antivirusnih izravno djelujućih lijekova (DAA).

PrEP (Pre Exposure Prophylaxis), u prijevodu profilaksa prije ekspozicije, je uzimanje određenih antiretrovirusnih lijekova radi sprječavanja zaraze HIV-om. U ovom trenutku je dokazano djelotvorna kombinacija dva lijeka iz skupine nukleozidnih/nukleotidnih inhibitora reverzne transkriptaze - tenofovir dizoproksil fumarata i emtricitabina.

Infekcija virusom hepatitisa C (HCV) predstavlja ozbiljan globalan javnozdravstveni problem od kojeg boluje oko četiri milijuna ljudi u Europi, a procjenjuje se da će oko 20 posto kronično zaraženih osoba razviti cirozu jetre tijekom idućih 20 godina. Prevalencija HCV-infekcije u srednjoj i istočnoj Europi kreće se od 0,9 do 1,7%. U Hrvatskoj se procjenjuje da je prevalencija anti-HCV pozitivnosti u općoj populaciji 0,9%.

Neprepoznate i neliječene kronične bolesti jetre najčešće dovode do terminalne bolesti jetre, ciroze. U Europskoj uniji (EU) više od 29 milijuna ljudi boluje od kroničnih bolesti jetre. S progresijom portalne hipertenzije i razvojem komplikacija, ciroza jetre iz kompenzirane faze prelazi u dekompenziranu i/ili u razvoj primarnog tumora jetre, hepatocelularnog karcinoma (HCC). Najčešći uzroci kroničnih bolesti jetre u Europskoj uniji, uključivo i Republiku Hrvatsku (RH), jesu alkoholna bolest (25-45%), hepatitis C (30-35%), hepatitis B (10-20%) i nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD). 

Testiranje genskog profila tumora osigurava informacije koje mogu biti odlučujuće za odabir ciljane terapije, imunoterapije ili posebnih vrsta terapija kod rijetkih tumora za koje često nemamo terapijski izbor ispitan u velikim kliničkim studijama faze III. U osnovi, svaki je tumor jedinstven i sadržava jedinstveni molekulski potpis različitih proteina, koji su određeni različitim mutacijama različitih gena. To i jest temelj tzv. personalizirane terapije, odnosno prilagodba terapijskih nastojanja molekulskim značajkama tumora.

Napredak tehnologije posljednjih desetljeća je omogućio intervencijskoj radiologiji da razvije još jednu metodu liječenja tumora koja se temelji na primjeni topline. Iako se toplina od davnina, a i danas koristi u kirurgiji za zaustavljanje krvarenja, tek se razvojem termalne ablacije – metode preciznog uništavanja tkiva toplinom - počela koristiti u liječenju tumora.

U proteklih nekoliko godina sve više smo svjedoci iznenadnih smrtnih slučajeva na športskim terenima, stoga smo zamolili akademika Davora Miličića, predstojnika Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC Zagreb i predsjednika Hrvatskoga kardiološkog društva, da nam objasni o čemu se tu radi.