Oštećenje sluha koje nastane prije ili tijekom ranog razdoblja razvoja govora važno je rano prepoznati kako bi mogli rano intervenirati i spriječiti posljedice u razvoju govorno-jezičnih i komunikacijskih sposobnosti.
S obzirom na to da je glaukom drugi vodeći uzrok sljepoće u svijetu, porazgovarali smo o njemu s našom poznatom oftalmologicom prim. dr. sc. Sonjom Jandroković, dr. med., iz KBC-a Zagreb.
Poznato je da je razvod braka težak proces za cijelu obitelj, a posebno za djecu. Djeca se često osjećaju izgubljeno, zbunjeno, anksiozno, tužno, ljuto ili čak krivo zbog razvoda roditelja. Stoga je važno da roditelji djeci objasne situaciju na način koji će biti razumljiv, prilagođen njihovoj dobi i emocionalnoj zrelosti. Uključivanje stručnjaka u postupak razvoda, poput obiteljskog medijatora, može pomoći u lakšem prijelazu za djecu.
Promišljanje problematike etičkog postupanja u psihijatriji od izuzetne je važnosti, budući da neke vrste institucionalnih praksi, poput dehumanizirajućih uvjeta, procedura kažnjavanja i ograničavanja autonomije, mogu imati dalekosežne efekte na pojedinca.
Majmunske boginje su bolest koja je uzrokovana virusom majmunskih boginja. One su virusna zoonoza, što znači da se mogu prenijeti sa zaražene životinje na ljude. Također se mogu prenijeti i s čovjeka na čovjeka. Virus majmunskih boginja je dvolančani DNK virus iz roda Orthopoxovirus u Poxviridae porodici virusa. Postoje dvije različite genetske vrste virusa majmunskih boginja - virus majmunskih boginja središnje Afrike i virus majmunskih boginja zapadne Afrike. Središnjoafrička vrsta virusa uzrokuje težu kliničku sliku i lakše se prenosi.
Inzulinska rezistencija etiološki je osnovni poremećaj metaboličkog sindroma, a smatra se i čimbenikom rizika za nastanak ne samo kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, nego i šećerne bolesti (dijabetes), arterijske hipertenzije, dislipidemije, neurodegenerativnih bolesti i drugih stanja. Sama inzulinska rezistencija, često prisutna godinama prije postavljanja dijagnoze šećerne bolesti, subklinički šteti krvnim žilama, čak i u odsutnosti hiperglikemije.
Metabolički sindrom nije bolest nego stanje. Prepoznavanjem osoba s metaboličkim sindromom i ranom intervencijom sprječava se ili odgađa razvoj šećerne bolesti tipa 2 (dijabetesa tipa 2) i kardiovaskularnih bolesti. Terapija metaboličkog sindroma ciljano je usmjerena ka poboljšanju inzulinske osjetljivosti i korekciji pridruženih metaboličkih nepravilnosti. Temelj liječenja je odgovarajuća prehrana i redovita tjelesna aktivnost s ciljem smanjenja i održavanja tjelesna mase.
Relativno je visoka prevalencija metaboličkog sindroma u svijetu. Približno oko jedna četvrtina do jedna petina stanovništva ima metabolički sindrom ovisno o dobi, spolu, etničkoj pripadnosti, ali i definiciji metaboličkog sindroma koja se koristi. U Europi se prevalencija metaboličkog sindroma među pretilim ženama procjenjuje od 24% do 65%, a među muškarcima od 43% do 78%, ovisno o studiji.
Omikron varijanta je najdivergentnija varijanta novog koronavirusa SARS-CoV-2 koja je do sada otkrivena u značajnom broju tijekom SARS-CoV-2 pandemije, što izaziva ozbiljnu zabrinutost da bi mogla biti povezana sa značajnim smanjenjem učinkovitosti cjepiva protiv SARS-CoV-2 i povećanim rizikom od reinfekcije.
Pravovremenom trijažom u populaciji, koju vrše pružatelji zdravstvene skrbi, osobito u doba pandemije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, možemo pokrenuti rano otkrivanje rizika za razvoj metaboličkog sindroma i posljedično kardiovaskularnih dijagnoza.
