Pretraživanje

Osobe koje jako hrču, te osobe koje imaju sleep apneju, izložene su većem riziku da će imati probleme s pamćenjem i razmišljanjem u mlađoj životnoj dobi, ukazuje nova studija provedena na gotovo 2 ... Osobe koje jako hrču, te osobe koje imaju sleep apneju, izložene su većem riziku da će imati probleme s pamćenjem i razmišljanjem u mlađoj životnoj dobi, ukazuje nova studija provedena na gotovo 2 ... svjetlu (dnevno svjetlo ili umjetno svjetlo od 5.000 do 10.000 luxa) nakon vremena kada se želi probuditi ubrzava «podešavanje» organizma. Može se probati i s melatoninom. Poremećaj spavanja može biti vezan

Nova studija je pokazala da su muškarci koji premalo spavaju izloženi značajno većem riziku od srčanog i moždanog udara. Naime, rizik od srčanog udara je u njih 2 do 2,6 puta veći, a rizik od ... Nova studija je pokazala da su muškarci koji premalo spavaju izloženi značajno većem riziku od srčanog i moždanog udara. Naime, rizik od srčanog udara je u njih 2 do 2,6 puta veći, a rizik od ... umjetno svjetlo od 5.000 do 10.000 luxa) nakon vremena kada se želi probuditi ubrzava «podešavanje» organizma. Može se probati i s melatoninom. Poremećaj spavanja može biti vezan uz psihičke smetnje (npr

nekoliko dana kada se uspostavi ritam. Svjetlost najviše određuje cirkadijani ritam, izloženost svjetlu (dnevno svjetlo ili umjetno svjetlo od 5.000 do 10.000 luxa) nakon vremena kada se želi probuditi

Nova studija u kojoj je sudjelovalo više od 85.000 ispitanika pokazala je da su osobe koje pate od nesanice (insomnije), i to posebice mlađe odrasle osobe, izložene većem riziku da će biti ... nekoliko dana kada se uspostavi ritam. Svjetlost najviše određuje cirkadijani ritam, izloženost svjetlu (dnevno svjetlo ili umjetno svjetlo od 5.000 do 10.000 luxa) nakon vremena kada se želi probuditi

). Što uzrokuje Parkinsonovu bolest? U mozgu postoje 2 kemijske tvari (neurotransmiteri) – dopamin i acetilkolin koji, u međusobnoj ravnoteži, prenose poruke između živčanih stanica i mišića. Te poruke nam ... svjetlu (dnevno svjetlo ili umjetno svjetlo od 5.000 do 10.000 luxa) nakon vremena kada se želi probuditi ubrzava «podešavanje» organizma. Može se probati i s melatoninom. Poremećaj spavanja može biti vezan

čimbenika. Prvi je pravilna prehrana. Dnevni energetski unos hrane trebao bi biti 2.000 kalorija (trudnica ne smije "jesti za dvoje") i to u obliku kvalitetnih namirnica, s puno vitamina i minerala, sa što ... svjetlu (dnevno svjetlo ili umjetno svjetlo od 5.000 do 10.000 luxa) nakon vremena kada se želi probuditi ubrzava «podešavanje» organizma. Može se probati i s melatoninom. Poremećaj spavanja može biti vezan

umjetno svjetlo od 5.000 do 10.000 luxa) nakon vremena kada se želi probuditi ubrzava «podešavanje» organizma. Može se probati i s melatoninom. Poremećaj spavanja može biti vezan uz psihičke smetnje (npr

umjetno svjetlo od 5.000 do 10.000 luxa) nakon vremena kada se želi probuditi ubrzava «podešavanje» organizma. Može se probati i s melatoninom. Poremećaj spavanja može biti vezan uz psihičke smetnje (npr

oralnog spreja i melatonina u obliku tableta. U istraživanju je sudjelovalo osam zdravih osoba dobi između 21. i 51. godine koje su za potrebe ispitivanja uzimale 5 mg melatonina u obliku tableta i 5 ... umjetno svjetlo od 5.000 do 10.000 luxa) nakon vremena kada se želi probuditi ubrzava «podešavanje» organizma. Može se probati i s melatoninom. Poremećaj spavanja može biti vezan uz psihičke smetnje (npr

nekoliko dana kada se uspostavi ritam. Svjetlost najviše određuje cirkadijani ritam, izloženost svjetlu (dnevno svjetlo ili umjetno svjetlo od 5.000 do 10.000 luxa) nakon vremena kada se želi probuditi