30.04.2024. 19:5706.09.2011. 21:50
| Prof. dr. sc. Robert Bernat, dr. med. | Klinika Magdalena
Kao posljedica aritmije obično dolazi do poremećaja u istisnoj funkciji srca, što osoba može i ne mora osjetiti. Smetnje ovise i o vrsti aritmije, a mogu biti u rasponu od relativno bezazlenog osjećaja preskakivanja srca, do nedostatka zraka, zamora, vrtoglavice, boli ili pritiska u prsima, te u krajnjem slučaju, gubitka svijesti.
Važno je zabilježiti i nastup te trajanje aritmije. Neke aritmije su nakon što započnu prisutne trajno (npr. permanentna fibrilacija atrija), neke se javljaju u napadajima (paroksizmalne aritmije), koji mogu trajati nekoliko minuta, sati ili dana. Neke počinju naglo, a isto tako i prestaju (tipična paroksizmalna supraventrikulska tahikardija); neke su povezane s naporom, a neke se mogu osjetiti u većoj mjeri u fazi odmora, primjerice navečer, prije spavanja. Postoje i aritmije čija se učestalost smanjuje u naporu (kao npr. ventrikulske ekstrasistole iz desne klijetke).
Prema istraživanju australskih znanstvenika s University of Queensland, 45 posto pacijenata primljenih u bolnicu zbog fibrilacije atrija (AF) u Australiji i Novom Zelandu umire unutar jednog desetljeća.
24.04.2024. 13:1324.04.2024. 12:52
| Circulation: Arrhythmia and Electrophysiology | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
U nedavno objavljenoj studiji istraživalo se opterećenje čimbenicima rizika (RF), klinički ishodi i dugoročno preživljenje među pacijentima s fibrilacijom atrija (AF) mlađima od 65 godina.