Debljina djece i mladeži – što možemo (i moramo) učiniti?


Debljina djece i mladeži – što možemo (i moramo) učiniti?

Svako treće dijete u Hrvatskoj u dobi od 9 godina ima višak kilograma. Podaci su to Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) iz međunarodne studije ''Europska inicijativa praćenja debljine u djece Hrvatska 2021/2022'', spomenuti na sinoć održanoj tribini naziva 'Debljina djece i mladeži – što možemo (i moramo) učiniti', koju je organizirala zagrebačka Poliklinika Salvea.

U pedijatrijskoj poliklinici građanima, medijima i struci obratili su se prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, jedan od najistaknutijih hrvatskih pedijatara te prof. dr. sc. Darija Vranešić-Bender, nutricionistica koja se nedavno pridružila timu Poliklinike Salvea. S obzirom na to da je pretilost među mladima u Hrvatskoj u porastu, u Poliklinici Salvea pokrenuli su Centar za prevenciju i liječenje debljine djece i mladeži. Specifičnost ovog Centra jest što se u njemu pretilosti pristupa na holistički način – u prevenciju i postupak liječenja uz liječnika pedijatra i nutricionista uključuju se po potrebi  i psiholog, gastroenterolog, endokrinolog, dermatolog, kardiolog, ortoped i kineziolog. O medicinskim aspektima pretilosti govorio je primarijus Jovančević.

"U svakodnevnom životu, pretilost se ne manifestira uvijek kao očit problem. Često je to simpatično, debeljuškasto dijete koje nema nikakvih problema. No, iza te vanjštine leže metabolički procesi koji postupno oštećuju organe, stvarajući temelje za ozbiljne zdravstvene komplikacije poput povišenog krvnog tlaka, promjena u razinama masnoća i šećera u krvi te prijevremenog starenja zglobova i krvnih žila. Ono što često promakne jest da ti procesi postaju ireverzibilni problem već nakon tridesete godine života, čime se naglašava hitnost rješavanja problema. Stoga se može ustvrditi da je  debljina podmukla bolest", ističe primarijus M. Jovančević. 

Postupak prevencije i liječenja pretilosti u djece temelji se na nekoliko čimbenika, a velik  zadatak u ovom procesu imaju i nutricionisti. 

"Za edukaciju i uvođenje primjerenog modela prehrane zadužen je nutricionist koji ima zadaću osigurati djetetu sve što mu je potrebno za optimalni rast i razvoj, no istodobno smanjiti unos kalorija u odnosu na dnevne potrebe uz izbjegavanje gladovanja. Važan element je i motivacija te kontinuirano praćenje djeteta, ali i cijele obitelji. Konačno, definira se i razina tjelesne aktivnosti koja pomaže u postizanju konačnog cilja – vrlo postupnog ali trajnog rješavanja viška tjelesne mase", ističe prof. dr. sc. Vranešić-Bender. 

Kako bi olakšali prepoznavanje pretilosti i povećanog rizika, liječnici u Poliklinici Salvea preporučuju jednostavnu metodu određivanja omjera visine i opsega struka. Ovaj omjer ukazuje na prekomjerno nakupljanje masnoće u trbuhu koje je potencijalno škodljivije od potkožnih naslaga i jedini je  pouzdani predskazatelj rizika srčano-žilnih bolesti i povećane smrtnosti. Masno tkivo u trbušnoj šupljini je najopasnije, ono izlučuje više od 60 štetnih kemijskih spojeva. U tijeku postupka liječnici surađuju i s roditeljima koji su involvirani od početka liječenja. 

"U naš Centar u individualne i grupne programe dobrodošla su sva djeca koja se bore s pretilošću, bez obzira na dob i na stupanj bolesti. U postupak je važno od samog početka uključiti roditelje, koje onda uvodimo u grupu podrške i učimo ih ovladati znanjima kako planirati prehranu, tjelesnu aktivnost te kako pratiti tjelesne promjene na djetetu. Poliklinika Salvea od početka svojeg rada holistički pristupa svakom malom pacijentu, što svakako uključuje i jednu od gorućih tema kao što je pretilost. Upravo se interdisciplinaran i cjelovit pristup ovakvom jednom problemu pokazuje kao najučinkovitiji", istaknula je Marija Bošnjak, direktorica Poliklinike Salvea. 

Izvor:
Abeceda komunikacije d.o.o.