Članci

26.08.2006. 14:37 | Ivana Komšić, dipl. psiholog | Centar za usmjeravanje i edukaciju NIM Zagreb

Lažna sjećanja

Kada se osoba sjeća događaja za koji nema svjedoka ili dokaza, tada se pitamo da li je to sjećanje stvarno. Tako na primjer ako se osoba sjeća da je vidjela krdo slonova s krilima, u to možemo teško povjerovati. Problemi se pojavljuju kada sjećanja uključuju traumu koju je uzrokovala druga osoba. Tada to sjećanje ne možemo zanemariti i ostaviti neprovjereno.

25.08.2006. 14:30 | Ivana Komšić, dipl. psiholog | Centar za usmjeravanje i edukaciju NIM Zagreb

Prvi posao - Osam pravila za dobar početak

Nakon završetka školovanja mlade ljude očekuje zapošljavanje. Ulaze u novi period života, u svijet zaposlenih. Većinu naučenog kroz školovanje danas je teško ili nemoguće iskoristiti na novom poslu, a potrebno iskustvo nedostaje. Prednost imaju oni mladi ljudi koji su sudjelovali u radnim akcijama, išli na prakse, volontirali i slično, jer svako je radno iskustvo dobro došlo kao podloga za daljnje napredovanje, ali i kao prednost pred drugim novim zaposlenicima. Ipak, velika je razlika između zaposlenika na puno radno vrijeme i studenta. Bitna razlika je da se od zaposlenika očekuje puno više. Postoji nekoliko jednostavnih pravila koja mogu olakšati početak i postaviti dobre temelje za daljnji rad.

15.07.2006. 23:00 | Prof.. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med. | KBC Zagreb

Anemije

Anemija je opće prihvaćeni naziv za smanjeni broj eritrocita u crikulaciji, smanjenu količinu krvi u tijelu te za smanjenu količinu hemoglobina u eritrocitima. Eritrociti su krvne stanice koje služe za prijenos kisika i ugljičnog dioksida u čovjekovom tijelu. Anemija nije sama za sebe bolest nego više opisuje stanje organizma odnosno postojanje bolesti. Ukoliko se u nekog bolesnika posumnja da ima anemiju važno je da se otkrije uzrok anemije kao i da se odredi tip anemije.

29.06.2006. 08:33 | Marija Krmek, prof. | Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba

Nasilje među vršnjacima

Nasilje među vršnjacima (eng. bullying) se može odrediti na slijedeći način: učenik je zlostavljan ili viktimiziran kada je opetovano i trajno izložen negativnim postupcima od strane jednoga ili više učenika (Olweus, 1998). Ova definicija naglašava negativno (agresivno) djelovanje koje se ponavlja kroz duži vremenski period.

04.06.2006. 14:21 | Ivana Komšić, dipl. psiholog | Centar za usmjeravanje i edukaciju NIM Zagreb

Medicina uma i tijela

Koncept povezanosti uma i tijela nije novost i pokušava se objasniti kroz stoljeća na različite načine. Tako je Michalangelo naslikao Stvaranje Adama gdje su čovjekov umi misli prikazani kao sagitalna sekcija mozga koja odgovara današnjem anatomskom prikazu mozga.

18.05.2006. 23:49 | Ante Bagarić, dr. med. | Psihijatrijska bolnica Vrapče

Ovisnost o psihoaktivnim tvarima

Temeljno je obilježje ovisnosti o psihoaktivnim tvarima postojanje većeg broja kognitivnih, ponašajnih i fizioloških simptoma koji upućuju na to da osoba nastavlja uzimati psihoaktivne tvari usprkos značajnim problemima vezanim uz njihovu uporabu. Ustaljuje se obrazac redovitog uzimanja tvari, koji dovodi do tolerancije, sustezanja i prisile uzimanja psihoaktivnih tvari.

15.05.2006. 23:06 | Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc, dr. med. | Psihijatrijska bolnica Vrapče

Perzistirajući sumanuti poremećaj

Perzistirajući sumanuti poremećaj (PSP) poznat je u klasičnoj psihijatriji pod nazivom paranoidna psihoza, a u MKB-10 naziva se perzistirajući sumanuti poremećaj (F22). Kako se koncept sumanutog poremećaja mijenjao posljednjih desetljeća, nema konzistentnih epidemioloških podataka ni o prevalenciji ni o incidenciji. Većina istraživanja govori o prevalenciji od manje od 0,1 posto. Podjednako je zastupljena kod muškaraca i žena. Počinje u značajno kasnijoj dobi od shizofrenije, no često je i godinama neprepoznata.

15.05.2006. 22:56 | Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc, dr. med. | Psihijatrijska bolnica Vrapče

Kratki psihotični poremećaj

S kliničkog stanovišta može se reći, da se radi o vrlo vjerojatno heterogenoj skupini različitih psihotičnim stanja, koje se ne mogu svrstati u specifične poznate psihoze utemeljeno klasificirane na osnovu specifične kliničke slike i patognomoničnih simptoma ili skupine simptoma, ali i na osnovu specifičnih kriterija isključivanja (na primjer dokazani organitet isključuje shizofreniju).

15.05.2006. 22:40 | Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc, dr. med. | Psihijatrijska bolnica Vrapče

Shizoafektivni poremećaj

Smatra se da se shizoafektivni poremećaj javlja rjeđe od shizofrenije, a češće od afektivnog poremećaja. Isto tako se sa sigurnošću tvrdi, da je u obitelji osoba sa shizoafektivnim poremećajem veći udio i shizofrenih i osoba s afektivnim poremećajem nego u općoj populaciji.

15.05.2006. 22:21 | Darko Labura, dr. med. | Psihijatrijska bolnica Ugljan

Suicidalno ponašanje

Suicid potječe od lat. riječi sui, što znači sebe i cidium, što znači ubojstvo. Samoubojstvo je autoagresivni čin, sa fatalnim ishodom, pri čemu je težnja za usmrćenjem bila očigledna okolini. Kod parasuicida ili tentamena (pokušaja), takva težnja postoji,očigledna je, ali nije dovršena.

Centri A-Z

Forum

Bolesti i stanja

Specijalizacije - medicina

Specijalizacije - stomatologija