Home / Članci / Debljina i moždani udar

Debljina i moždani udar

Debljina i moždani udar

Moždani udar je najčešća životno ugrožavajuća neurološka bolest. U svijetu on je treći uzrok smrtnosti i prvi uzrok invalidnosti. Iako je zadnjih desetljeća mnogo uloženo i postignuto na polju dijagnostike i terapije moždanog udara, još uvijek u borbi protiv te bolesti najveća korist proizlazi iz otkrivanja i suzbijanja rizičnih čimbenika.

Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara dijele se u nemodificirajuće: dob, spol, rasa, naslijeđe; i modificirajuće: povišene masnoće u krvi, povišeni krvni tlak, srčane bolesti, pušenje, šećerna bolest, stres, alkoholizam, tjelesna neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina. Postoje i novo utvrđeni čimbenici rizika – frakcije lipida (lipoprotein a, apolipoproteini), odnos opsega struka i opsega bokova ("waist to hip ratio", WHR), metabolički sindrom, homocistein, infekcija i upala uzrokovana CMV, H. pilory i Cl. pneumoniae, supklinička karotidna bolest, karotidni plak, IMT, distenzibilnost stijenke arterija.

Debljina je povezana s više rizičnih čimbenika koji su povezani s povećanom incidencijom moždanog udara i lošijim ishodom bolesnika od moždanog udara: arterijskom hipertenzijom, šećernom bolesti, hiperlipoproteinemijom, ishemijskom bolesti srca, tjelesnom neaktivnosti, opstruktivnom apnejom za vrijeme sna. Kako bi se što ranije i točnije identificirale osobe s povećanim rizikom za nastanak moždanog udara provode se brojne studije koje proučavaju povezanost određenih mjera, laboratorijskih nalaza i patoloških stanja s povećanom incidencijom moždanog udara.

Indeks tjelesne mase (ITM) je jasno povezan s povećanom incidencijom kardiovaskularnh bolesti. Iako su postojale kontroverze tijekom istraživanja povezanosti ITM s cerebrovaskularnim bolestima, u više prospektivnih studija se ITM pokazao kao neovisan čimbenik rizika za nastanak moždanog udara, pri čemu su osobe s ITM>30 kg/m² pod 2-2,5 puta većim rizikom, a za svaku daljnju jedinicu rizik se povećava za 6%. ITM predstavlja čimbenik rizika za ishemijski moždani udar jednako u muškaraca i žena, dok je opseg struka rizični čimbenik za ishemijski moždani udar pretežno u muškaraca.

Debljina nabora kože iznad tricepsa predstavlja mjeru pretilosti trupa i pokazatelj je povišenog rizika za nastanak moždanog udara u muškaraca, naročito bivših pušača.

Karotidna bolest je već u svom supkliničkom stadiju, kada se mjeri zadebljanje IMT, prediktor za nastanak moždanog udara. Povećanje IMT je snažno povezano s povišenim vrijednostima serumskih lipida, glukoze i izulina kao i serumskih upalnih markera. U pretilih osoba vrlo često nalazimo povišene vrijednosti serumskih lipida. Povišene vrijednosti LDL kolesterola su rizični čimbenik za nastanak ateroskleroze i moždanog udara, a njihovo sniženje smanjuje taj rizik za 29%. Povećanje HDL kolesterola iznad vrijednosti od 5mg/dl smanjuje rizik od moždanog udara za 24% , iako se pokazalo da u pretilih osoba HDL kolesterol gubi svoju protektivnu funkciju.

Opstruktivna apneja u snu je stanje povezano s povećanim rizikom za nastanak arterijske hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti, poremećaja metabolizma glukoze i moždanog udara. Često je prisutna u pretilih osoba, naročito muškaraca. U bolesnika s ishemijskim moždanim udarom značajno češće su identificirane izražene aterosklerotske promjene na karotidnm arterijama kod bolesnika s opstruktivnom apnejom u snu. U pretilih osoba s opstruktivnom apnejom u snu u značajno višem postotku su nađeni "tihi" moždani infarkti nego u pretilih osoba bez apneje u snu.

Metabolički sindrom je stanje koje karakterizira istodobna prisutnost hipertenzije, šećerne bolesti, rezistencije na inzulin, abdominalne debljine i hiperlipidemije. Povezan je s povećanom učestalošću moždanog i srčanog udara, izraženije u muškoj populaciji.

Na nemodificirajuće rizične čimbenike za nastanak moždanog udara ne možemo utjecati, ali promjenom životnih navika, načina ishrane, prevencijom i liječenjem kroničnih bolesti značajno možemo smanjiti rizik od nastanka moždanog udara. Zdravi način života podrazumijeva pretežno mediteranski način prehrane, svakodnevnu fizičku aktivnost, umjerenu konzumaciju alkohola te nepušenje. Na taj način potrebno je odgajati i djecu od najmlađe životne dobi, jer se dobre, ali i one loše navike stvaraju već u djetinjstvu.

Zadnja izmjena: 27.12.2015.

15 godina zdravstvenog portala Cybermed.hr
Revija za zdravlje
Prijava za newsletter

Anketa

Je li dvojni angažman liječnika u sustavu javnog zdravstva i privatnoj praksi koruptivna praksa i primjer sukoba interesa?

Ljekovito bilje