Home / Članci / Oralni karcinom i uloga stomatološke struke u njegovom ranom otkrivanju

Oralni karcinom i uloga stomatološke struke u njegovom ranom otkrivanju

Oralni karcinom i uloga stomatološke struke u njegovom ranom otkrivanju

Oralni karcinom (rak u usnoj šupljini) je daleko najteža bolest s kojom se susreće stomatološka struka. Iako stomatolozi u Hrvatskoj ne liječe oralni karcinom, već kirurzi za glavu i vrat i onkolozi, problematika njegovog ranog otkrivanja itekako ovisi o kompetentnosti stomatologa. Osim iznimno važne uloge u ranom otkrivanju, stomatolozi također sudjeluju u pomoćnom liječenju bolesnika s oralnim karcinomom, provodeći postupke za prevenciju ili minimiziranje nuspojava liječenja karcinoma, naročito ukoliko je potrebno zračenje područja glave i vrata. Na pitanje "uključuje li se naša struka u adekvatnoj mjeri u rano otkrivanje oralnog karcinoma?", niječno odgovaraju epidemiološki podaci koji svjedoče da se oralni karcinom u oko 60 posto slučajeva otkriva u poodmakloj fazi. Ti podaci nisu svojstveni nijednom posebnom podneblju, oni su isto takvi i u razvijenom zapadnom svijetu.

Razlog za potrebu ranijeg otkrivanja vrlo je jednostavan. Ukoliko se oralni karcinom otkrije prije nego što je uznapredovao i uzrokovao metastaze u vratnim limfnim čvorovima, liječenje, odnosno petogodišnje preživljavanje, biti će uspješno u preko 80 posto slučajeva, a sami oblici liječenja bit će poštedniji i s manjim štetnim posljedicama za pacijenta. Suprotno tome, oralni karcinom koji se otkrije u kasnim stadijima zahtijeva opsežnu operaciju u kojoj stradavaju brojne strukture usta, čeljusti i lica, te nastaje potreba za uvođenjem drugih modaliteta liječenja (zračenje i kemoterapija) koji dodatno oštećuju bolesnika, i na kraju petogodišnje preživljavanja pada ispod 40 posto, usprkos znatno agresivnijem liječenju. Iz tog je razloga vrijeme otkrivanja karcinoma presudno za izlječenje i obim liječenja. Stoga su Europski parlament i Vijeće europskih stomatologa (Council of European Dentists (CED)) 23. lipnja 2015. održali sastanak sa svrhom podizanja svijesti o značaju ranog otkrivanja oralnog karcinoma i o ulozi stomatološke profesije u spašavanju života. Upravo je stomatolog onaj zdravstveni djelatnik koji svakodnevno ima priliku jednostavnim i potpuno neinvazivnim pregledom usne šupljine utvrditi postoji li neka sumnjiva promjena na koju bi trebalo reagirati upućivanjem specijalistima oralne medicine radi dodatne dijagnostičke obrade.

Promjene i simptomi u usnoj šupljini koje ne smijemo zanemariti

Sve ranice, crvene, crveno-bijele ili bijele promjene nejasnog uzroka na sluznici usne šupljine koje ne cijele nakon 2-3 tjedna trebalo bi obraditi u svrhu isključenja karcinoma. To se odnosi i na sve kvržice i povećanje tkiva u usnoj šupljini ili na vratu. Postoje brojni češći i benigni uzroci takvih pojava, ali ipak se preporučuje pregled specijalista, pogotovo ako promjene traju dulje od navedenog vremena. Pri tome je važno naglasiti da te promjene ne trebaju biti bolne jer oralni karcinom u ranijim stadijima najčešće ne uzrokuje bolne simptome, iako ga postojanje boli ne isključuje. Nadalje, poteškoće prilikom žvakanja, gutanja, nagla rasklimanost zubi i promuklost razlozi su za obraćanje stomatologu ili liječniku.

Neke od uočenih promjena u usnoj šupljini stomatolog će dijagnosticirati kao tzv. potencijalno maligne oralne lezije. Te promjene nisu rak, ali imaju veću vjerojatnost prijelaza u rak nego što je to kod normalne sluznice. Takve će promjene stomatolog, a naročito specijalist oralne medicine, blisko nadzirati i redovito pratiti, kako bi se po potrebi na vrijeme reagiralo.

rak-usne--uplljine-2nd

Oralni karcinom na tipičnoj lokalizaciji dna usne šupljine (iz arhive Zavoda za oralnu medicinu Stomatološkog fakulteta u Zagrebu).

Dijagnosticiranje oralnog karcinoma

Uznapredovale slučajeve može kliničkim pregledom dijagnosticirati i manje iskusan liječnik i oni rijetko predstavljaju dijagnostički izazov. Međutim, za dijagnosticirati rane slučajeve potrebno je veliko kliničko iskustvo. Kad se u obzir uzme da u prosjeku svaki hrvatski stomatolog može naići na samo jedan slučaj svake 4 godine, lako se zaključuje da ne možemo očekivati kako bi itko mogao steći veliko iskustvo u ranom otkrivanju. To iskustvo posjeduju djelatnici specijalističkih ustanova koje primaju veliki broj takvih slučajeva. I stoga bi bilo idealno da stomatolozi (i liječnici opće medicine) znaju posumnjati na mogući oralni karcinom te upute pacijenta u specijalističku ustanovu radi daljnje dijagnostike. Konačna se dijagnoza postavlja na osnovi biopsije, tj. mikroskopske patološke analize malog komadića tkiva izuzetog u lokalnoj anesteziji. Taj je zahvat preporučljivo prepustiti specijalistu oralne medicine ili kirurgu za glavu i vrat koji će provoditi kirurško liječenje. 

Hrvatski podaci

U RH se godišnji broj umrlih od oralnog karcinoma kreće između 311 i 386 (2011-2013.). Tako je 2009. oralni karcinom bio deseti uzrok smrti od svih malignih bolesti. Te brojke su veće od zbroja svih umrlih od karcinoma vrata maternice i malignog melanoma. Epidemiološki podaci pokazuju da se broj prijavljenih slučajeva oralnog karcinoma u RH godišnje kreće između 424 i 487 (2009-2013.). Iznimno visok omjer broja umrlih i zabilježene incidencije indikator je da se ovi slučajevi kasno dijagnosticiraju i da je postotak umrlih veći od europskog prosjeka.

Čimbenici rizika za oralni karcinom

Bolest se najčešće javlja kod starijih muškaraca, a izravno je povezana s pušenjem i prekomjernim uživanjem alkohola. Od 10 bolesnika koji obolijevaju, 8 će ih biti pušači koji piju veće količine alkoholnih pića. Na žalost, ovu bolest uočavamo i kod mladih ljudi, i kod onih koji ne puše, ali znatno rjeđe. Najčešća rizična lokalizacija za oralni karcinom je dno usne šupljine i donja strana jezika, poglavito njen stražnji dio. To je važno znati, kako bi se svaki puta kod stomatologa zavirilo i u ta područja i provjerilo postoji li tu kakva rizična promjena.

Već prethodno spomenute potencijalno maligne oralne lezije (leukoplakija, oralni lihen planus, aktinična upala usnice) jasan su čimbenik rizika za nastanak oralnog karcinoma, te u ovih bolesnika susrećemo karcinom nevezan s pušenjem i alkoholom. Za pretpostaviti je da se čimbenici rizika potenciraju ako su koegzistentni. Postoji jedna zasebna skupina karcinoma, tzv. orofaringealni karcinom, koji se javlja na stražnjem dijelu usne šupljine (korijen jezika, meko nepce, nepčana resica i dio iza toga) i koji se povezuje s infekcijom humanim papilomavirusom (HPV). Za oralni karcinom se humani papilomavirus nije potvrdio kao uzročni čimbenik. Nadalje, karcinom donje usne posljedica je utjecaja UV zračenja. Izbjegavanje preventabilnih čimbenika i bliski nadzor potencijalno malignih lezija najbolji je put za prevenciju i dobru prognozu u slučaju nastanka karcinoma.

oralna-leukoplakija-1nd.

Oralna leukoplakija koju je potrebno nadzirati zbog mogućeg prijelaza u karcinom (iz arhive Zavoda za oralnu medicinu Stomatološkog fakulteta u Zagrebu).

Radna skupina za provođenje aktivnosti ranog otkrivanja oralnog karcinoma

Sukladno spomenutim europskim nastojanjima, kod nas je 2015. godine osnovana Radna skupina za provođenje aktivnosti ranog otkrivanja oralnog karcinoma Ministarstva zdravstva RH. Skupina se sastoji od osoba koje se u svom profesionalnom radu zalažu provedbu mjera kako bi se promijenile navedene brojke visoke smrtnosti. Aktivnosti koje provodimo osmišljene su prema jedinstvenom cilju, a to je da se slučajevi oralnog karcinoma otkrivaju u ranijoj fazi nego što je to danas.

Aktivna uloga stomatologa u ranom otkrivanju oralnog karcinoma: potreba za edukacijom i podizanjem svijesti

Da bi se oralni karcinom ranije dijagnosticirao, potrebna je pomoć što većeg broja stomatologa koji će sudjelovati na jednodnevnim edukacijskim radionicama koje barem jednom godišnje organiziramo, i na kojima prenosimo vještine uz moto: "Spašavamo živote jednominutnim pregledom". Kad bi svi stomatolozi rutinski pregledavali sluznicu usne šupljine svim svojim pacijentima, osigurali bismo da ne dođe do nastanka uznapredovalog oralnog karcinoma. Stomatolozi imaju idealnu poziciji da svakodnevno provode preglede za rano otkrivanje karcinoma usne šupljine. Mi, samom prirodom našeg posla, svakodnevno gledamo u usta našim pacijentima. Kako rani oralni karcinom ne uzrokuje simptome, mi smo osobe koje, ako dobro poznamo normalan izgled struktura usnica i oralne sluznice, i ako znamo razlikovati zdravo od sumnjivoga, možemo uočiti ili posumnjati na karcinom dok je još relativno "bezopasan", tj. jednostavnije izlječiv.

Uz edukaciju i motivaciju kolega, dio aktivnosti se odnosi i na građanstvo, koje je danas nedovoljno informirano o morbiditetu i mortalitetu od oralnog karcinoma. Realan je problem da se neki pacijenti, a to se posebno odnosi na one koji su najrizičniji za razvoj oralnog karcinoma, alkoholičare i teške pušače, godinama ne javljaju svom stomatologu. Takvi najrizičniji pacijenti neće moći biti rano dijagnosticirani od svog stomatologa.

Stoga nastojimo podizati svijest populacije kroz javnozdravstvene medijske kampanje. U sklopu toga želimo da se što veći broj naših dragih kolega koji su pohađali edukativne radionice tome odazove i tijekom jednog dana u godini ponudi građanstvu besplatne jednominutne preglede usne šupljine za rano otkrivanje oralnog karcinoma i rizičnih lezija. Ovakvom aktivnošću stomatološka struka pomaže sveukupnom zdravlju hrvatskih građana, zauzimajući ulogu odgovorne javnozdravstvene struke.

Svjetski tjedan svijesti o oralnom karcinomu i karcinomu glave i vrata

Upravo s namjerom podizanja svijesti, prošlog je travnja na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu po 9. puta obilježen Svjetski tjedan svijesti o oralnom karcinomu i karcinomu glave i vrata (Oral, Head and Neck Cancer Awareness Week). Zahvaljujući odličnim medijski popraćenim najavama, ove je godine na Zavod za oralnu medicinu na "Dan otvorenih vrata" 3. travnja došlo 380 naših gađana, bez prethodne najave i bez uputnice, i njima je napravljen pregled u svrhu otkrivanja oralnog karcinoma. Među njima bilo je dvoje naših građana kojima je i potvrđena ova dijagnoza.

Aktivnosti koje provodi Radna skupina uklapaju se u Nacionalni preventivni program za preventivu i zaštitu oralnog zdravlja. Ovo je, dakako, pravi preventivni program u punom smislu, iako se u ovom slučaju sam nastanak oralnog karcinoma najčešće ne prevenira, već ga se nastoji rano dijagnosticiarti. Ovdje je riječ o, tzv. sekundarnoj prevenciji, odnosno prevenciji da bolest kasnim otkrivanjem postane teško liječiva ili čak neizlječiva. Mi ovime preveniramo teške, opsežne operacije manje izvjesnog ishoda, preveniramo potrebu za agresivnim zračenjem i posljedicama zračenja, i preveniramo toliku stopu smrtnosti.

Iskrenog sam mišljenja da nema niti jednog postupka ili događaja u stomatološkoj profesiji koji bi nas mogao emotivno nagraditi kao što je spašavanje jednog života ranim otkrivanjem oralne zloćudne bolesti. I zato se obraćam čitateljima neka posjete svojeg stomatologa, a one koje redovito idu stomatologu neka ga pitaju: "Jeste li pregledali moju sluznicu usne šupljine u svrhu isključenja potencijalno opasnih promjena?".

Zadnja izmjena: 26.05.2017.

15 godina zdravstvenog portala Cybermed.hr
Revija za zdravlje
Prijava za newsletter

Anketa

Je li dvojni angažman liječnika u sustavu javnog zdravstva i privatnoj praksi koruptivna praksa i primjer sukoba interesa?

Ljekovito bilje