Povremeno agresivno ponašanje / Dječja psihologija / Specijalizacije - medicina / Forum - Cybermed.hr

Registracija Prijava

Prikaži sve

Prikaži sve

Prikaži sve

Prikaži sve

Da bi mogli slati poruke na forum trebate se prijaviti. Novi korisnici mogu se registrirati ovdje. Molimo vas da prije registracije pročitate Pravila za korištenje foruma.

Broj tema: 427 | Broj poruka: 1386

anonymous

Hana Hrpka, prof. psih.

Hrabri telefon
Zagreb, Draškovićeva 72

Morate biti prijavljeni kako bi imali pristup forumu. Prijaviti se možete na sljedeći način: ovdje

Autor	Poruka
Irenaivica	21.04.2024. 02:00 Poštovani,rodila sam prvo dijete u 48 godini.Po rođenju je dobio ocjenu 10. Beba je sasvim zdrava ,jako je inteligentan.Ima 19 mjeseci.Znatiželjan je,napredan,sve razumije,igra se.Čak sam upali televizor i crtani film. Mazi se sa mnom,suprugom,babom,djedom.Ljubi nas Pokazuje dobru dušu,kad mu dam keks ili slično dok šeta sa suprugom svima koji ga sretnu dijeli taj keks što mi je drago jer vidim da razvija empatiju. Međutim kad mu se nešto uzme da se ne bi povrijedio ili kad ga hoće netko nepoznat poljubiti tuče se i tog nepoznatu osobu i nas koji mu nešto branimo. Kako da ga odviknem od toga? Lijepo mu pričam da ne smijem,mazim ga... Pretpostavljam da je to faza i znam da je još mali ,ali možda mogu nešto napraviti Mnogo pozdrava Irena
Hana Hrpka, prof. psih.	24.04.2024. 23:20 Draga mama Irena, prije svega, želim Vam zahvaliti što ste se javili, podijelili sa mnom svoje brige i time mi iskazali svoje povjerenje. Na temelju Vašeg upita dobila sam dojam da želite saznati je li ponašanje Vašeg djeteta u skladu s njegovom razvojnom fazom. To mi pokazuje da ste brižna i odgovorna majka koja se brine za dobrobit svog djeteta, zbog čega Vas želim pohvaliti. Opisujete da Vaše dijete ima 19 mjeseci, da je urednog razvoja te da primjećujete njegovu znatiželju i empatiju. Iz Vašeg upita stekla sam dojam da ste zabrinuti jer se, u situacijama kada mu se nešto uzme ili kada ga netko nepoznat želi poljubiti, opire i tuče. Pitate se što napraviti u tim situacijama i je li ovo dio razvojne faze. Kažete da Vaše dijete pokazuje nezadovoljstvo kada mu se nešto uzme. Djeca se odrastanjem uče različitim životnim vještinama pa tako i regulaciji vlastitih emocija. Važno mi je naglasiti kako do određene dobi još uvijek nemaju razvijenu tu vještinu pa im samoregulacija emocija, naročito onih neugodnih poput ljutnje, frustracije ili tuge, može biti posebno izazovna. Također, djeca u dobi od dvije godine uobičajeno počinju testirati roditeljske granice i iskazivati neslaganje s roditeljskim postupcima, pa je za ovu razvojnu dob uobičajeno od djece čuti izraze poput “NEĆU” ili “NE”. Isto tako, u situacijama kada dožive frustraciju ili nezadovoljstvo, prirodno je da iskazuju nepoželjna ponašanja poput udaranja, vikanja, čupanja ili guranja, budući da još uvijek nisu usvojili adekvatne načine izražavanja i regulacije neugodnih emocija. U ovoj razvojnoj fazi bitnu i veliku ulogu imaju roditelji. Neke stvari koje se odraslima često čine kao sitnice, djeci mogu predstavljati nešto puno više i na njih reagiraju na buran način. Nekim roditeljima pokazalo se uspješno da preveniraju opasne situacije za dijete – sklone lomljive predmete na višu policu, sakriju oštre predmete da ih dijete ne može dosegnuti, zaštite rubove stolova kako se dijete ne bi povrijedilo. Isto tako, u situacijama kada je dijete uzrujano jer ste mu nešto zabranili, možete probati s odvraćanjem pažnje na neku drugu, njemu novu i zanimljivu stvar ili aktivnost. Također, važno je postaviti granicu i djetetu jasno dati do znanja koja su Vam ponašanja prihvatljiva, a koja nisu te istovremeno uvažiti njegove osjećaje i ponuditi mu alternativno ponašanje. Tako na primjer, u situacijama kada je dijete ljutito ili kada Vas udara, možete mu reći: “Vidim da si ljut, ali važno mi je da me ne udaraš jer me to boli”. Tada mu možete usmjeriti pažnju na neku drugu aktivnost ili mu pokazati način kako da se nosi s tom, za njega teškom i neugodnom emocijom. Na primjer, možete zajedno duboko disati ili udarati jastuk. Pitam se kako Vam se ovo čini i jeste li nešto od ovoga već isprobali. Važno je u ovakvim aktivnostima biti strpljiv i dosljedan, ali isto tako pokušati razumjeti i djetetovu perspektivu koja je radoznala i želi upoznati svaki djelić svijeta oko sebe, ne znajući što je za njega opasno, a što nije. Nadalje, djeca na nepoznate osobe reagiraju različito - dok je jedno dijete otvorenije, drugome će trebati nešto duže vremena da se opusti s novom osobom. Važno je znati da je svaki tempo dobar i da je bitno dati djetetu dovoljno vremena da se opusti. Kažete da dijete tuče osobe oko sebe kada ga netko nepoznat želi poljubiti pa se pitam kako Vi reagirate u takvim trenucima. Reakcije kao što su izbjegavanje kontakta, skrivanje iza roditelja, plač ili udaranje česte su u prisustvu nepoznate osobe. Takva reakcija rezultat je djetetovog učenja kako razlikovati poznato od nepoznatog. U takvim trenutcima ne morate inzistirati na kontaktu, možete nježno umiriti dijete, zagrliti ga, pokazati mu da su novi ljudi dobronamjerni. Možete upozoriti druge osobe da pažljivo prilaze djetetu i promatraju njegovu reakciju kako bi dijete imalo dovoljno vremena da se opusti i da samo odluči kada je spremno prići ili zagrliti nekoga. Pitam se što Vi mislite o ovim idejama koje sam navela. Konačno, drago mi je čuti da Vaše dijete opisujete kao zdravo, dobroćudno, inteligentno i napredno. Iz Vašeg upita primjećujem da Vi već primjenjujete niz adekvatnih postupaka u odgoju Vašeg djeteta, poput pokazivanja ljubavi maženjem i poljupcima. Potičem Vas da mu i dalje nastavite pružati puno ljubavi, bliskosti i topline te da ga ohrabrujete riječima i pokazujete interes za onime čime je zaokupljen. Za kraj, želim Vas još jednom pohvaliti za aktivno promišljanje, traženje pomoći i smjernica u vezi roditeljskih briga koje Vam se javljaju. Nadam se da ćete i u budućnosti nastaviti tražiti pomoć za sebe i svoje dijete svaki put kad osjetite da Vam je to potrebno. Ako imate još nekih pitanja ili nedoumica, pozivam Vas da mi ponovno pišete ovim putem ili putem e-mail adrese savjet@hrabritelefon.hr . Također, možete se javiti i putem besplatne i povjerljive savjetodavne linije Hrabrog telefona za mame i tate na broju 0800 0800 svakim radnim danom od 9 do 20 sati. Na liniji, možete s educiranim volonterima detaljnije razgovarati o ovoj ili bilo kojoj drugoj roditeljskoj brizi i koracima koje možete poduzeti. Topli pozdrav, Hana Hrpka, prof.

Što je autizam i kako ga prepoznati?

Što je autizam i kako ga prepoznati?

Što je von Willebrandova bolest?

Što je von Willebrandova bolest?

Što je imunotrombocitopenija?

Što je imunotrombocitopenija?

Što je hemofilija B?

Što je hemofilija B?

Što je hemofilija A?

Što je hemofilija A?

Kako se boriti sa stigmom prema oboljelima od HIV-a

Kako se boriti sa stigmom prema oboljelima od HIV-a

Što je EmERGE projekt?

Što je EmERGE projekt?

Kako živjeti s HIV infekcijom?

Kako živjeti s HIV infekcijom?

Je li u Hrvatskoj zaustavljena epidemija HIV-a?

Je li u Hrvatskoj zaustavljena epidemija HIV-a?

Što je predekspozicijska profilaksa HIV-infekcije?

Što je predekspozicijska profilaksa HIV-infekcije?

Kako se zaštititi od HIV infekcije

Kako se zaštititi od HIV infekcije

Kako se liječe HIV infekcija i AIDS?

Kako se liječe HIV infekcija i AIDS?

Kada posumnjati na HIV infekciju?

Kada posumnjati na HIV infekciju?

Kako se prenosi virus humane imunodeficijencije (HIV)

Kako se prenosi virus humane imunodeficijencije (HIV)

Što je HIV infekcija?

Što je HIV infekcija?

Što je sindrom irtabilnog crijeva?

Što je sindrom irtabilnog crijeva?

Upalne bolesti crijeva

Upalne bolesti crijeva

Što je autizam i kako ga prepoznati?

Što je autizam i kako ga prepoznati?

Što je von Willebrandova bolest?

Što je von Willebrandova bolest?

Što je imunotrombocitopenija?

Što je imunotrombocitopenija?

Što je hemofilija B?

Što je hemofilija B?

Što je hemofilija A?

Što je hemofilija A?

Kako se boriti sa stigmom prema oboljelima od HIV-a

Kako se boriti sa stigmom prema oboljelima od HIV-a

Što je EmERGE projekt?

Što je EmERGE projekt?

Kako živjeti s HIV infekcijom?

Kako živjeti s HIV infekcijom?

Je li u Hrvatskoj zaustavljena epidemija HIV-a?

Je li u Hrvatskoj zaustavljena epidemija HIV-a?

Što je predekspozicijska profilaksa HIV-infekcije?

Što je predekspozicijska profilaksa HIV-infekcije?

Kako se zaštititi od HIV infekcije

Kako se zaštititi od HIV infekcije

Kako se liječe HIV infekcija i AIDS?

Kako se liječe HIV infekcija i AIDS?

Kada posumnjati na HIV infekciju?

Kada posumnjati na HIV infekciju?

Kako se prenosi virus humane imunodeficijencije (HIV)

Kako se prenosi virus humane imunodeficijencije (HIV)

Što je HIV infekcija?

Što je HIV infekcija?

Što je sindrom irtabilnog crijeva?

Što je sindrom irtabilnog crijeva?

Upalne bolesti crijeva

Upalne bolesti crijeva

Poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD)

Dijabetes majke povezan s blagim povećanjem rizika od ADHD-a kod djece 10.04.2024.
Poremećaj crijevne flore u djetinjstvu povezan s autizmom i ADHD-om 06.04.2024.
Tjelesni dismorfni poremećaj pogađa mnoge tinejdžere, posebno djevojke 22.03.2024.
Jedno od desetero djece školske dobi u SAD-u ima ADHD 20.03.2024.
Odrasli s ADHD-om izloženi većem riziku od demencije 18.10.2023.