Niske doze litija mogu zaštititi moždane mreže u ranoj fazi Alzheimerove bolesti
Nedavno objavljena studija izvijestila je o znatno smanjenim razinama endogenog litija u mozgu kod osoba s Alzheimerovom bolešću i blagim kognitivnim oštećenjem. Također je pokazala da smanjenje litija u prehrani ubrzava fosforilaciju tau proteina, taloženje amiloida β (Aβ), gubitak mijelina i sinapsi te kognitivni pad u mišjim modelima.
Kod transgeničnih miševa s Alzheimerovom bolesti, nadomjesna terapija litijevim orotatom ublažila je kognitivne deficite i neuropatologiju, ponovno potičući interes za fiziološku obnovu litija kod Alzheimerove bolesti. Znanstvenici nagađaju da interakcije litija s kolinergičkim sustavom i njegovi učinci na povezanost mozga mogu pomoći u objašnjavanju ohrabrujućih predkliničkih nalaza prijavljenih u modelima Alzheimerove bolesti.
Dokazi iz uzoraka ljudskog mozga i predkliničkih modela sugeriraju da endogeni litij može modulirati starenje mozga i patologiju Alzheimerove bolesti. Dublje razumijevanje njegovih kognitivnih učinaka kod Alzheimerove bolesti zahtijeva uključivanje njegovih kolinergičkih svojstava i sposobnosti promjene povezanosti mozga. Smatra se, da bi povezanost između izloženosti litiju i integriteta bijele tvari, uočena uglavnom izvan Alzheimerove bolesti, mogla djelomično odražavati održavanje integriteta kolinergičkog trakta. Buduća istraživanja trebala bi procijeniti metaboličke promjene i kolinergičke krajnje točke, s naglaskom na sigurnost i ranu intervenciju.
Izvor:
Translational Psychiatry
