Osobe koje imaju povišenu razinu hormona štitnjače u krvi, izložene su većem riziku od iznenadne srčane smrti, čak i ako razina hormona štitnjače nije jako povišena, ukazuje nova nizozemska studija. Inače, iznenadna srčana smrt predstavlja trenutni gubitka srčane funkcije usljed poremećaja na električnom sustavu srca.

Prema rezultatima nove studije, muškarci su izloženi značajno većem riziku od zastoja srčanog rada nego žene. Naime, pokazalo se da jedan od devet muškaraca doživi srčani zastoj (srčani arest) prije 70. godine života, dok u žena samo jedna od trideset žena doživi srčani zastoj.

Britanski znanstvenici su razvili novi genetski test pomoću kojega se može lakše dijagnosticirati hipertrofična kardiomiopatija, prirođeni ili stečeni poremećaj obilježen značajnom hipertrofijom ventrikula uz dijastoličku disfunkciju, ali bez povećanog zaopterećenja (npr. valvularna aortna stenoza, koarktacija aorte, sistemska hipertenzija).

Izgleda da iznenadni zastoj srca i nije baš tako iznenadan, naime polovica pacijenata sa iznenadnim zastojem srca imalo je upozoravajuće znakove da nešto nije u redu sa njihovim srcem mjesec dana prije srčanog zastoja, ukazuje nova studija.

Većina odraslih osoba koje su preživjele zastoj srca van bolnice nema znatnijih oštećenje mozga, ukazuje nova studija. Naime, pokazalo se da od 12 posto preživjelih, njih gotovo 84 posto nije imalo značajna oštećenja mozga. Preživjeli su imali ili normalnu funkciju mozga ili blage poteškoće, koje ih nisu spriječavale da žive sami, te da rade. Oko 90 posto preživjelih bili su oživljeni unutar 35 minuta od srčanog zastoja.

Hrvatsko društvo za reanimatologiju Hrvatskoga liječničkog zbora već treću godinu za redom obilježava 16. listopad kao "Europski dan oživljavanja srca". Moto ovogodišnje akcije koja se odvija u više od 20 europskih zemalja je "Vaše ruke mogu spasiti još više života zahvaljujući novim smjernicama". U Hrvatskoj, prema procjenama, godišnje oko devet tisuća ljudi doživi srčani zastoj izvan bolnice.

Od iznenadne srčane smrti prema procjeni domaćih stručnjaka u Hrvatskoj godišnje umire oko 9.000 osoba, odnosno svakog sata jedan stanovnik, a otprilike 95 posto njih umre zbog nedostatka vremena za pravovaljanu reakciju, zbog čega je s ciljevima provođenja preventivnih aktivnosti informiranja i educiranja građana o iznenadnoj srčanoj smrti, ali i poticanja dodatne brige i usmjeravanja sredstava zdravstvenog sustava u sprječavanje tog problema osnovana Udruga pacijenata s aritmijama srca (UPAS).

Poznato je da je kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) treći vodeći uzrok smrti u svijetu, a sada je nova studija pokazala da KOPB također povećava i rizik od iznenadne srčane smrti.

Poznato je da implantabilni kardioverter-defibrilator (ICD) produljuje život srčanim bolesnicima koji su izloženi većem riziku od iznenadne srčane smrti, no prema novoj studiji izgleda da svi bolesnici nemaju jednaku korist od ugradnje implantabilnog kardioverter-defibrilatora.

Dansko istraživanje pokazalo je da primjena antibiotika klaritromicina povećava rizik od smrti zbog srčanih problema za 76 posto, u odnosu na penicilin V.