Švedsko istraživanje pokazuje da je neobičan poremećaj srčanog ritma, sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS), posebno čest kod osoba s dugim COVID-19, a većina oboljelih su žene srednje životne dobi.
COVID-19, posebno kod žena, može dovesti do starenja krvnih žila za oko pet godina, pokazuje nova studija. Krvne žile postupno postaju kruće s godinama, no nova studija sugerira da bi COVID-19 mogao ubrzati taj proces. Smatra se, da je ovo otkriće važno jer se ljudi s krućim krvnim žilama suočavaju s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, uključujući moždani i srčani udar.
Prema rezultatima nove studije, respiratorni virusi potiču proliferaciju metastatskih stanica raka dojke u plućima kod mišjih modela raka dojke. Inače, ove rezultate potkrepljuju podaci promatranja kod ljudi. Smatra se, da ova studija baca novo svjetlo na povezanost između zaraznih bolesti i metastaza raka.
Niske razine vitamina D mogu povećati vjerojatnost teškog oblika COVID-19, tvrdi nova studija. Naime, pokazalo se, da osobe s nedostatkom vitamina D imaju 36% veću vjerojatnost da će biti hospitalizirani zbog COVID-19.
Cijepljeni pacijenti hospitalizirani s COVID-19 koji su razvili akutno oštećenje bubrega imali su bolje ishode od necijepljenih pacijenata s istim stanjem, sugerira novo istraživanje.
Nova studija sugerira da povećana ekspresija transmembranske serin proteaze 2 (TMPRSS2) i angiotenzin-konvertirajućeg enzima 2 (ACE2) u nosnoj šupljini značajno povećava rizik od buduće infekcije SARS-CoV-2, pri čemu određene vrste nosnog mikrobioma utječu na tu ekspresiju.
Kombinacija antivirusnih lijekova nirmatrelvir/ritonavir (Paxlovid) nije bila učinkovita u ublažavanju dugotrajnih simptoma COVID-19, prema nedavno objavljenoj studiji.
Nova studija otkrila je da je SARS-CoV-2 infekcija povezana s brzim rastom aterosklerotskog plaka u koronarnim arterijama i povećanim rizikom od kardiovaskularnih događaja. COVID-19, uzrokovan SARS-CoV-2, u početku je karakteriziran akutnom ozljedom pluća i respiratornim zatajenjem. Međutim, novi dokazi pokazuju da COVID-19 također uključuje ekstremnu upalnu reakciju koja može utjecati na kardiovaskularni sustav.
Rezultati nove studije pokazali su da COVID-19 može ubrzati promjene mozga povezane s Alzheimerovom bolešću, čak i kod osoba s blagim infekcijama. Uočene promjene u biomarkerima plazme ukazuju na potencijalni dugoročni učinak na zdravlje mozga.
Izgleda da COVID-19 povećava rizik od razvoja sindroma kroničnog umora. Naime, ljudi koji su dobili COVID-19 imaju gotovo pet puta veću vjerojatnost da će razviti sindrom kroničnog umora, ukazuj rezultati nove studije.
