Plućna rehabilitacija ima za cilj postizanje i održavanje maksimalnog stupnja individualnosti i funkcioniranja u društvu za svakog bolesnika.
Provodi je interdisciplinarni tim profesionalaca (liječnici, respiratorni fizioterapeuti, medicinske sestre i ostali medicinski djelatnici).
Rehabilitacija uključuje metode relaksacije, vježbe disanja, položajnu drenažu te inhalacije. Glavni učinak plućne rehabilitacije je povećanje plućne ventilacije, smanjenje potroška energije, povećanje pokretljivosti prsnog koša i dijafragme, korekcija deformiteta i pleuralnih priraslica, uklanjanje bronhalnog sekreta te sprečavanje napada otežanog disanja.
Oboljeli od kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) često smanjuju tjelesnu aktivnost jer fizički napor pogoršava zaduhu. Smanjenje aktivnosti doprinosi pogoršanju stanja i stvara se začarani krug u kojem se smetnje disanja javljaju i pri najmanjem naporu. Stoga je svrha rehabilitacijskog programa poboljšati izdržljivost i ublažiti zaduhu s namjerom smanjenja broja hospitalizacija, smanjenje respiratornih simptoma, poboljšanja tjelesne izdržljivosti, povećanja sposobnosti za obavljanje dnevnih aktivnosti. Takvim programima želi se bolesnicima omogućiti povratak u radnu sredinu te u konačnici poboljšati kvalitetu života i smanjiti smrtnost od KOPB-a.
Dakle, KOPB je bolest koja se ne može izliječiti, ali se može uspješno liječiti. Izuzetno je važno liječenje započeti rano dok se još može utjecati na tijek KOPB-a.
Prestanak pušenja, terapija novim, kvalitetnim lijekovima npr. tiotropijem, prevencija infekcija i plućna rehabilitacija bolesnika može utjecati na tijek bolesti, smanjiti broj hospitalizacija i poboljšati kvalitetu života, a onda i smanjiti smrtnost od KOPB-a.
Pacijenti s kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB) imaju veću vjerojatnost da će imati koronarnu bolest srca (CHD), ukazuju rezultati nove studije. Inače, KOPB je vodeći uzrok morbiditeta i smrtnosti u cijelom svijetu i uključuje fenotipske značajke kao što su emfizem, učestale egzacerbacije i respiratorno zatajenje.
11.04.2022. 22:3211.04.2022. 22:19
| BMJ | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Rezultati studije provedene u Švedskoj pokazali su da je COVID-19 povezan s povećanim rizikom od duboke venske tromboze, plućne embolije i krvarenja. Također, pokazalo se da su omjeri incidencije značajno povećani 70, 110 i 60 dana nakon oboljevanja od COVID-19.
U okviru Cybermed.hr-a koriste se kolačići radi unapređenja sadržaja. Nastavljanjem pregledavanja ove stranice prihvaćate naše korištenje kolačića. Više informacija.