Dijagnozu kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) treba razmotriti u svih osoba s karakterističnim simptomima i anamnestičkim podacima o izloženosti čimbenicima rizika za KOPB, osobito pušenju cigareta. Zato bi svakom pušaču starijem od 40 godina trebalo napraviti spirometriju.
Simptomi koji mogu upućivati na pojavu bolesti:
Bolesnici koji puše u srednjoj i starijoj dobi razvijaju kašalj koji se u početku javlja samo ujutro, praćen obilnim iskašljavanjem tzv. "pušački kašalj". S vremenom, kako bolest napreduje, javlja se tijekom cijelog dana, a zatim i noći. Iskašljavanje je u početku gotovo neprimjetno, jer se javlja samo ujutro. Iskašljaj je sluzav, ali postaje gnojan tijekom pogoršanja. Otežano disanje u početku zapaža se tek pri većem naporu.
Zaduha (dispneja) se pojačava kod pogoršanja bolesti, tzv. egzacerbacije (najčešće uzrokovane bakterijskom ili virusnom infekcijom). Zaduha je popraćena kašljem ili hripanjem i ponekad vrućicom.
Kako bolest napreduje razdoblja između pogoršanja postaju kraća. U kasnijim fazama KOPB-a mogu se vidjeti teška zaduha, kašalj i iskašljavanje velike količine sluzi, hripanje, stalne infekcije, natečeni zglobovi. U uznapredovaloj fazi, bolesnicima je potrebna stalna njega i dodatni kisik kako bi mogli disati.
Postoje dva tipa bolesnika: bolesnici plavkaste boje u licu, podbuhli, koji kašlju i iskašljavaju tijekom cijelog dana i stalno imaju prisutan osjećaj nedostatka zraka. Takve bolesnika nazivamo "modri napuhanko".
Kod bolesnika kod kojih prevladava emfizem osnovni simptom je zaduha. U početku. otežano dišu samo u naporu, kasnije stalno. Lice im je blijedoružičasto i sjede pognuti prema naprijed kako bi si olakšali izdisanje. Zrak izdišu kroz stisnta usta, a mišići prsnog koša se izrazito naprežu kako bi pomogli izdisaj. Kašlju malo i gotovo ništa ne iskašljavaju. Takve bolesnike nazivamo "ružičasti puhaljko". Osjećaj zaduhe, odnosno nedostatka zraka pojavljuje se postupno, a to je razlog kašnjenja u postavljanju dijagnoze te lošije prognoze bolesti.
Zadnja izmjena: 20.08.2019.
Australski znanstvenici s Centenary Institute, University of Technology Sydney i University of Queensland, otkrili su da postoji veza između kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), često fatalne bolesti pluća i crijevnog mikrobioma.
Nošenje zaštitne maske za lice ne može dovesti do trovanja ugljičnim dioksidom (CO2), čak ni kod ljudi s plućnim bolestima kao što je kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), ukazuje nova studija. Ovi rezultati pobijaju tvrdnje da nošenje zaštitnih maski za lice kako bi se spriječilo širenje novog koronavirusa može ugroziti zdravlje nekih osoba.
