Neki autori navode da se migrena javlja češće kod određenog tipa osoba; koje su posebno inteligentne, ambiciozne, temperamentne, osjetljive, s previše obaveza koje žele završiti u prekratkom roku, no to nije pravilo. Stres je važan faktor u nastajanju migrenskog napadaja, a često se opisuje i migrena za vrijeme vikenda, kada se osoba baš može opustiti, a nekim se podsvjesnim mehanizmima to ne dopušta. Također se opisuju promjene vremenskih fronti (posebno južno i vlažno vrijeme) kao jedan od faktora koji pogoduju nastanku migrenskog napadaja, kao i prekomjerno izlaganje vrućini i suncu, odnosno hladnoći.
Hormonski utjecaj kod žena već je ranije spomenut, a često se opisuju i pojedine vrste hrane koje pogoduju nastanku migrene, npr. sirevi, posebno oni zreliji, te čokolada, kava, različita alkoholna pića (npr. crno vino), oscilacije šećera u krvi (posebno kod dijeta za mršavljenje). Pušenje je također siguran činitelj u nastanku napadaja migrene, zatim nedovoljno odmaranje, neprospavane noći, predugo gledanje TV ili drugi svjetlosni stimulusi (kompjutori, light-show), dakle bilo koji faktor koji dovodi do disharmonije i poremećaja u životnoj ravnoteži može biti otponac za napadaj.
Ne treba uzeti kao pravilo sve ovo navedeno, kod svake je osobe prisutan drugi faktor, odnosno kombinacije više njih, a koji put se, usprkos detaljnoj analizi, ne može točno ustanoviti što je uzrokovalo napadaj.
Ipak se, globalno, osobama s migrenom preporučuje da se klone onog što im škodi i da pokušaju voditi zdravi način življenja u skladu s prirodom i samim sobom.
Migrena je dobroćudna ponavljajuća glavobolja i nije simptom ničeg drugog. Bolesnik nema nikakvih simptoma između napadaja. Prije se mislilo da migrena počinje u pubertetu i završava u menopauzi u žena i u pedesetim godinama u muškaraca. No sada izgleda da može početi već u djetinjstvu i trajati do sedamdesete godine. Većina ljudi koji boluju od migrene dobiju prvi napadaj prije dvadesete godine života, a otprilike jedan od osam, prije desete godine. Rijetko se migrena javi prvi puta nakon pedesete godine.
Klimatske promjene vjerojatno će čak pogoršati stanja mozga kao što su moždani udar, migrena, Alzheimerova bolest, epilepsija i multipla skleroza, upozorava analiza 332 studije. Potencijalni učinci klimatskih promjena vjerojatno će biti značajni na niz neuroloških stanja.
25.04.2024. 10:4825.04.2024. 10:31
| Neurology Clinical Practice | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Osobe koje uzimaju lijekove za smanjenje kiselosti mogu imati veći rizik od migrene i drugih teških glavobolja od osoba koje ne uzimaju te lijekove, ukazuje nova studija. Lijekovi za smanjenje kiseline uključuju inhibitore protonske pumpe kao što su omeprazol i esomeprazol, antagoniste histaminskih H2-receptora ili H2 blokatore, kao što su cimetidin i famotidin, te antacidne dodatke.