20.04.2024. 18:3707.07.2011. 11:54
| Prof. dr. sc. Vida Demarin, Mr. sc. Marija Bošnjak Pašić, dr. med. | KBC "Sestre Milosrdnice"
Multipla skleroza (MS) je kronična demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava (mozga i leđne tj. kralježničke moždine), obilježena propadanjem mijelinske ovojnice živčanih vlakana i upalnom reakcijom. To dovodi do usporenja ili blokade prijenosa živčanog impulsa između živčanih stanica.
Za multiplu sklerozu je karakteristično stvaranje ožiljaka, tzv. "demijeliniziranih plakova" na mjestima nestanka mijelinske ovojnice u strukturama mozga ili u kralješničkoj moždini.
Prvi znaci bolesti se najčešće javljaju između 20-te i 45-te godine života, rijetko prije 15-te i nakon 55-te godine. Bolest češće pogađa žene (2:1) i češća je u zemljama koje su smještene između 40. i 65. stupnja sjeverne geografske širine. Vrlo je rijetka u Tropima i na Dalekom istoku.
Danas još uvijek nije poznat pravi uzrok multiple skleroze. Smatra se da ju uzrokuje više čimbenika. Danas je najprihvaćenija teorija da je multipla skleroza uzrokovana kombinacijom djelovanja nekoliko različitih čimbenika kao što su genska predispozicija, okolina i izloženost virusu tijekom djetinjstva. U vjerojatne uzroke multiple skleroze ubrajaju se i alergijska zbivanja u samom organizmu, a kontroverzna je i teorija o traumi kao mogućem dodatnom čimbeniku nastanka bolesti. Ozljeda glave ili pak emocionalni šok mogući su precipitirajući faktori za pogoršanje bolesti.
Simptomi multiple skleroze variraju ovisno o tome koji je živac pogođen te koliki je stupanj njegova oštećenja. U težim slučajevima multiple skleroze oboljeli mogu izgubiti sposobnost da hodaju ili govore.
Nažalost, multipla skleroza se ne može izliječiti, no lijekovi mogu pomoći u usporavanju napredovanja bolesti i u kontroli simptoma.
Jedan od vodećih okidača za multiplu sklerozu (MS) je infekcija Epstein-Barrovim virusom. Međutim, određene genske varijante također igraju važnu ulogu. Znanstvenici sa University of Zurich sada su pokazali da je molekularna interakcija između okolišnih i genetskih čimbenika rizika, EBV infekcije i HLA-DR15 haplotipa, ono što u konačnici pokreće bolest.
31.12.2025. 15:0631.12.2025. 14:03
| Scientific Reports | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Sve više dokaza upućuje na to da teška bolest desni, parodontitis, može doprinijeti poremećajima središnjeg živčanog sustava putem kronične upale. Međutim, njegova uloga u multiploj sklerozi, kroničnoj autoimunoj bolesti središnjeg živčanog sustava, nije bila jasna. No, rezultati nove studije upućuju na potencijalnu povezanost između relativne brojnosti Fusobacterium nucleatum, bakterije koja se nalazi u ustima, i težine bolesti kod pacijenata s multiplom sklerozom.
