Odrasli s ADHD-om izloženi većem riziku od demencije
Odrasli s poremećajem pažnje/hiperaktivnosti (ADHD) imaju gotovo tri puta veću vjerojatnost da će razviti demenciju od drugih odraslih osoba, pokazuje nova studija.
Na početku prošlog stoljeća, kada su prvi puta opisana djeca sa nemirom i poremećajem pažnje, smatralo se da je uzrok minimalno oštećenje mozga, koje se najčešće nije moglo potvrditi tadašnjim pretragama, ali su minimalni znakovi kako u ponašanju tako i na psihologijskim testovima i neurološkom statusu ukazivali na disfunkciju SŽS (središnjeg živčanog sistema), te je sam poremećaj dobio naziv MCD ili minimalna cerebralna disfunkcija.
Nakon što se u klasifikaciji bolesti počeo primjenjivati princip klasifikacije prema kliničkim znakovima i sam poremećaj je promijenio ime u ADHD (Attention deficit hyperactivity disorder) ili ADD (Attention deficit disorder), a što se temelji na najmanifestnijim simptomima. Nekako u isto vrijeme nastao je i porast dijagnoza djece, pa kasnije i odraslih osoba sa navedenim poremećajem koje osobe, posebice djeca su postali sve veći problem tijekom školovanja i funkcioniranja.
Poremećaji pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) obuhvaćaju ponašanja u kojem dominira nepažnja i/ili hiperaktivnost, javlja se prije sedme godine života i u najvećem dijelu ostaju karakteristike ponašanja čitav život sa razlikama u kliničkoj slici u zavisnosti od dobi.
Prema prihvaćenim klasifikacijama MKB 10 i DSM IV u poremećaj se ubraja /prema MKB 10/ smetnje aktivnosti i pažnje, hiperkinetički poremećaj ophođenja, drugi hiperkinetički poremećaji i neodređen hiperkinetički poremećaj dok prema DSM IV poremećaj se javlja u tri pojavna oblika:
Tekst priredila:
Prof. dr. sc. Dubravka Kocijan-Hercigonja, dr. med.
Zadnja izmjena: 22.08.2019.