Istraživanje u kojem je sudjelovalo 469 bolesnika čija je depresija bila rezistentna (otporna) na terapiju antidepresivima, pokazalo je da kognitivno bihevioralna terapija (KBT) može pomoći u ublažavanju simptoma depresije.
Rezultati istraživanja provedenog na 530 bolesnika prosječne životne dobi od 60 godina pokazali su da je učestalost depresije veća u oboljelih od reumatoidnog artritisa, što može povećati rizik od smrti.
Analiza 16 studija u kojima je sudjelovalo više od 500.000 ispitanika, pokazala je da ljudi koji uzimaju popularne lijekove za liječenje depresije, znane kao selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SIPPS), imaju 50 posto veći rizik za razvoj hemoragijskog moždanog udara.
Mentalno zdravlje pojedinca podrazumijeva osobni osjećaj psihičkog blagostanja, uspješnosti i zadovoljstva, predstavlja važan izvor kvalitetnog življenja a ujedno je i važan resurs za obitelji i društvo. Izostanak mentalnog zdravlja, bez obzira na tjelesno, uvijek znači duševnu patnju, gubitak ljudskog potencijala te disfunkciju pojedinca na svakom polju.
Iako depresija pogađa jednu trećinu osoba koje su pretrpjele moždani udar, izgleda da su muškarci, koji su preživjeli moždani udar, skloniji razvoju depresije nego žene, ukazuje nova studija.
Prema rezultatima studije provedene na više od 36.000 ispitanika, osobe koje uzimaju lijekove za liječenje anksioznih poremećaja, depresije ili insomnije (nesanice), izložene su većem riziku da će imati prometnu nezgodu nego osobe koje ne uzimaju psihotropne lijekove.
Prema rezultatima istraživanja provedenog u SAD-u učestalost velikog depresivnog poremećaja u mladih djevojaka značajno se povećava tijekom razdoblja adolescencije.
Zahvaljujući sofisticiranim snimkama mozga kanadski znanstvenici su uočili da žene s poslijeporođajnom depresijom imaju povišene razine glutamata u prefrontalnom korteksu. Glutamat je glavni neurotransmiter brze ekscitacije koji ima važnu ulogu u procesima pamćenja i učenja.
Zna se da je nedostatak vitamina D povezan s nizom bolesti i stanja, od srčane bolesti i dijabetesa do određenih vrsta karcinoma, a izgleda da se tom popisu može pridodati i depresija.
Britansko istraživanje provedeno na 68.652 odrasle osobe pokazalo je da su osobe koje pate od anksioznosti, depresije, nesanice ili nekog drugog oblika psihološkog distresa, izložene većem riziku od smrti zbog moždanog udara.
