Rezultati američkog istraživanja provedenog na 10.654 ispitanika prosječne dobi od 52 godine pokazali su da osobe koje spavaju 6 do 9 sati svake noći, imaju bolju kvalitetu života i manje se osjećaju depresivno nego osobe koje spavaju manje od 6 sati ili više od 9 sati.
Rezultati istraživanja provedenog na 63 ispitanika s velikim depresivnim poremećajem pokazali su da psihoterapija u kombinaciji s farmakoterapijom kao terapija depresije ne samo da smanjuje anksioznost nego poboljšava i razinu kortizola, hormona stresa.
Američko istraživanje provedeno na 210 žena pokazalo je da žene koje su izložene zlostavljanju tijekom ili 12 mjeseci prije trudnoće imaju 5,4 puta veći rizik za razvoj poslijeporođajne depresije.
Britansko istraživanje provedeno na više od 30.000 ispitanika pokazalo je da osobe koje pate od teških mentalnih bolesti kao što su shizofrenija ili bipolarni poremećaj mogu imati za 10 do 15 godina smanjen očekivani životni vijek.
Američki i britanski znanstvenici priopćili su da su otkrili prve opipljive dokaze da varijacije određenih ljudskih gena mogu biti odogovorne za nastanak depresije, jedne od najčešćih mentalnih bolesti.
Prema rezultatima istraživanja koje je provedeno na više od 4.000 ispitanika s velikim depresivnim poremećajem primjena antidepresiva nije uspjela ublažiti sve simptome depresije.
Nova studija provedena na 273 žene pokazala je da se simptomi depresije s vremenom pogoršavaju kod žena u tridesetim i četrdesetim godinama koje su skolnije ovisnosti o alkoholu i antisocijalnom ponašanju.
Rezultati istraživanja provedenog u Španjolskoj na 12.059 ispitanika prosječne dobi od 37 godina koji nisu imali depresiju, pokazali su da osobe koje konzumiraju velike količine trans masnih kiselina ne samo da imaju veći rizik od srčane bolesti nego isto tako imaju veći rizik i za razvoj depresije.
Nova studija pokazala je da bolesnici sa zatajivanjem srca čija se depresija pogoršava s vremenom dugoročno gledano imaju lošiju prognozu nego bolesnici koji su uspjeli stabilizirati svoju depresiju.
Prema rezultatima istraživanja provedenog na 72 ispitanice sa sindromom policističnih jajnika, prosječne dobi od 26 godina, učestalost psihijatrijskih poremećaja, posebice poremećaja raspoloženja veća je u žena sa sindromom policističnih jajnika.
