Poznato je da depresija može utjecati na gotovo svaki aspekt života, a neke od promjena koje su vezane uz depresiju mogu biti vrlo opasne za oboljele od dijabetesa.

Rezultati australske studije provedene na više od 10.000 žena u dobi od 47 do 52 godine, pokazali su da su žene srednje životne dobi, koje pate od depresije, izložene gotovo dva puta većem riziku od moždanog udara nego žene koje nisu depresivne.

Studija provedena na više od 900 srčanih bolesnika, prosječne dobi od 62 godine, pokazala je da anksioznost (tjeskoba, strah) i depresija u kombinaciji sa srčanom bolesti utrostručuju rizik od smrti.

Analiza 23 studije pokazala je da su novorođenčad čije su majke tijekom trudnoće uzimale antidepresive izložena većem riziku od prijevremenog poroda, kraće gestacijske dobi, te slabijeg Apgar indeksa (bodovni sustav koji procjenjuje vitalnost novorođenčeta u 1. i 5. minuti nakon poroda).

Studija u kojoj je sudjelovalo više od 1.100 novih majki, čija je prosječna dob tijekom njihovog boravka u bolnici zbog trudnoće bila 29 godina, pokazala je da se anksioznost (tjeskoba, strah) nakon poroda daleko češće javlja od depresije.

Ljudi koji uzimaju citalopram i escitalopram, antidepresive iz skupine selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI), izloženi su većem riziku od razvoja poremećaja srčanog ritma, ukazuju rezultati istraživanja u kojem je sudjelovalo više od 38.000 ispitanika.

Studija koju su proveli škotski znanstvenici s University of Glasgow na više od 200 bolesnika s depresijom pokazala je da su knjige za samopomoć u slučaju depresije učinkovito sredstvo za liječenje depresije.

Studija provedena u SAD-u na 203 biseksualna muškarca pokazala je da su biseksualni muškarci izloženi većem riziku od razvoja mentalnih problema nego gay muškarci, obzirom da teško podnose skrivanje svojih seksualnih odnosa s muškarcima.

Američko istraživanje provedeno na 2.000 starijih osoba pokazalo je da depresija u starijih osoba nije uzrok slabljenja pamćenja, te da bi depresija mogla biti rani znak demecije.

Prema rezultatima danskog istraživanja provedenog na više od 73.000 ispitanika, izgleda da osobe koje pate od depresije ili psihološkog stresa, imaju u krvi povišene razine indikatora upale, C-reaktivnog proteina (CRP).