Home / Centri A-Z / Depresija

Depresija

Depresija

Što je depresija?

Depresija je psihijatrijski poremećaj koji se svrstava u skupinu poremećaja raspoloženja. To je onaj dio poremećaja u kojemu je raspoloženje patološki sniženo zbog čega u bolesne osobe nastupa niz promjena u izgledu, ponašanju, razmišljanju, doživljavanju okolnog svijeta i same sebe.

Depresija je često neprepoznati poremećaj, visok je postotak neliječenih i neprimjereno liječenih slučajeva.

Bolest se u početku javlja kao interakcija stresnih životnih događaja i konstitucije, ali poslije dvije-tri epizode pacijenti više ne prepoznaju stres kao uzrok ponovnog "pada u depresiju", već im se čini da jednostavno bolest dolazi spontano sama od sebe.

Povezano s depresijom

Kognitivno bihevioralna terapija (KBT) efikasan je oblik psihoterapije čija je učinkovitost dokazana brojnim kliničkim studijima u liječenju različitih psihičkih poremećaja. Korijeni KBT-a sežu u razvitak bihevioralne terapije u ranom 20. stoljeću, koreliraju sa razvojem kognitivne terapije u 1960-im godinama i posljedičnom spajanju ovih tehnika.

Riječ relaps znači povratak/pogoršanje bolesti. Iako su kod svakog bolesnika simptomi relapsa različiti, zajedničko im je da se simptomi razvijaju jako brzo – unutar nekoliko dana ili tjedana. Budući da bolesnici ne mogu sami savladati simptome, osobito ako su simptomi opasni i van kontrole potreban je povratak na bolničko liječenje. Ali to se ne mora dogoditi svima, jer relaps se može spriječiti.

Zahvaljujući naglom razvoju i napretku opće i zdravstvene prosvjećenosti društva postporođajni poremećaji su danas mnogo rjeđi nego prije dvadesetak godina, pa i kada se pojave češće su bez težih posljedica kako za majku (rodilju) tako i za obitelj, a posebno za novorođenče.

Učestalost remisije je nezadovoljavajuće mala i kreće se u rasponu od 20 do 35 posto. Intezivnim liječenjem depresije učestalost remisije može se podići i do 60 posto, ali i tada znatan broj bolesnika ostaje van granica pravog poboljšanja sa svim dodatnim posljedicima. Štoviše, čak i u skupini bolesnika koji su dosegli remisiju ostaje i dalje dio simptoma, kao što su smetnje spavanja, umor ili smanjenje interesa.

Sva su dosadašnja istraživanja nedvojbeno pokazala djelotvornost antidepresiva, jasno kad se oni uzimaju na odgovarajući način. Bezbrojne su ljudske sudbine promijenjene na način da su depresivni bolesnici opet postali osobe koje se vesele životu na radost njihovih bližnjih koji su s njima djelili raniju tugu i očaj.

Kod distimije su prisutni simptomi depresije koji ne ispunjavaju kriterije za blagi ponavljajući depresivni poremećaj, kako s obzirom na izraženost simptoma tako i s obzirom na njihov broj i trajanje. Bitno obilježje distimičnog poremećaja predstavlja kronično depresivno raspoloženje koje traje veći dio dana u većem broju dana tijekom bar dvije godine.

Ciklotimija je perzistirajuće nestabilno raspoloženje koje uključuje brojne periode blago depresivnog raspoloženja i blage elacije pri čemu nisu ispunjeni kriteriji za blagu depresivnu epizodu prema MKB-10 ili veliku depresivnu epizodu prema DSM-IV.

Iako se psihijatrija kao naučna disciplina počinje razvijati tek krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća, postoje brojni podaci, da neke psihičke bolesti postoje koliko i čovjek. I sama psihička bolest kao i psihijatrija u stalnoj je interakciji s društvom, s čovjekom, koji nije bolestan, s obitelji i sa širom i užom zajednicom. Zanimljivo je ukazati na niz činjenica, koje tijekom povijesti u toj interakciji pokazuje psihijatrija u odnosu na društvo, a i društvo na psihijatriju.

15 godina zdravstvenog portala Cybermed.hr
Revija za zdravlje
Prijava za newsletter

Anketa

Je li dvojni angažman liječnika u sustavu javnog zdravstva i privatnoj praksi koruptivna praksa i primjer sukoba interesa?

Ljekovito bilje