Peyronijeva bolest nastaje kada se stvara ožiljno tkivo koje se naziva plak na različitim dijelovima penisa. Taj plak nije vidljiv, ali može uzrokovati iskrivljenje penisa tijekom erekcije. Penis se može iskriviti u raznim smjerovima, uključivo prema gore, dolje ili u stranu, ovisno o mjestu na kojem je plak nastao. Uzrok je stvaranje neelastičnog, prvenstveno kolagenog ožiljka penisa. Peyronijeva bolest se najčešće javlja u muškaraca u dobi između 40 i 60 godine, ali može se javiti i u bilo kojoj drugoj životnoj dobi.
Peyronijeva bolest najčešće ne prolazi sama od sebe i može se pogoršavati tijekom vremena. Jednako tako, liječenje ne mora biti nužno potrebno ako pacijent ne osjeća bol ili stanje ne utječe na njegov spolni život, odnosno ne narušava značajno njegovu kvalitetu života. U vrlo rijetkim slučajevima se stanje poboljša bez liječenja.
Inače, procjenjuje se da se prevalencija Peyronijeve bolesti u odraslih muškaraca kreće oko 5 posto, no smatra se da bi stvarna prevalencija mogla biti veća.
Uzrok Peyronijeve bolesti trenutno nije poznat. Peyronijeva bolest može biti nasljedna, ali može biti potaknuta i ozljedama koje dovode do lokaliziranog krvarenja unutar penisa.
Valja istaknuti da Peyronijeva bolest predstavlja veliki problem spolno aktivnim muškarcima te se često zbog srama ne žele javiti liječniku. Postoje vrlo učinkovite metode u rješavanju ove bolesti. Jako je bitan otvoren razgovor s liječnikom o mogućim očekivanjima liječenja, što u konačnici dovodi do zadovoljavajućeg ishoda liječenja.
Oko 250.000 ljudi u Hrvatskoj živi s rijetkim bolestima, što znači da, unatoč nazivu, njihova svakodnevna borba nije rijetka niti nevidljiva. Zato se posljednjeg dana veljače obilježava Međunarodni dan rijetkih bolesti kako bi se skrenula pozornost na njihove potrebe, izazove i pravo na svu dostupnu skrb u skladu sa standardima Europske unije.
28.02.2023. 14:4528.02.2023. 14:26
| ToP komunikacije | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Oboljeli od rijetkih bolesti nerijetko su ''siročad'' zdravstvenog sustava jer se dijagnoza postavlja kasno, a obitelji i bolesnici nisu dobro obaviješteni o mogućnostima liječenja i rehabilitacije koje im se pružaju. Utjecaj rijetkih bolesti na bolesnike, njihove obitelji i njegovatelje je velik, a često ostanu i nedijagnosticirane zbog nedostatnog znanja ili teškoća, istaknuto je na obilježavanju Međunarodnog dana rijetkih bolesti kod skulpture Prizemljenog sunca u Bogovićevoj ulici u Zagrebu, prigodno ogrnutim šalom s uzorkom zebrinih pruga, organizirano pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.
