Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizacija (SZO) onečišćeni zrak je vodeći okolišni uzrok raka pluća, a glavni izvori zagađenja zraka su ispušni plinovi iz vozila, elektrane, poljoprivreda i industrija, kao i grijanje u kućama.
Prema istraživanju koje je provedeno u Kini, protein koji se može otkriti pomoću neinvazivnog krvnog testa, mogao bi pomoći u ranijem otkrivanju raka pluća.
Prema izvještaju Europskog društva za respiratorne bolesti (European Respiratory Society), bolesti pluća su odgovorne za svaki deseti smrtni slučaj u Europi, a pušenje je glavni čimbenik rizika za smrt zbog respiratornih bolesti.
Švedsko istraživanje pokazalo je da pacijenti s rakom pluća i rakom debolog crijeva, koji su redovito uzimali niske doze acetilsalicilne kiseline (75 mg) prije dijagnoze, obično imaju manje uznapredovale karcinome.
Rezultati studije objavljene u stručnom časopisu Cancer Prevention Research ukazuju da konzumiranje sirovog češnjaka, dva puta tjedno, može prepoloviti rizik od razvoja raka pluća.
Sve je više dokaza da smog može povećati rizik od oboljevanja od raka pluća i zatajivanja srca, te da čak i kratka izloženost onečišćenom zraku može biti štetna po ljudsko tijelo.
Nova studija provedena na 17.049 muškaraca pokazala je da su muškarci srednje životne dobi koji redovito prakticiraju kardiovaskularne vježbe izloženi manjem riziku od razvoja raka pluća i raka debelog crijeva.
Prema rezultatima nove studije izgleda da bi krioablacija, postupak kojim se zamrzavaju i uništavaju tumorske stanice, mogla pomoći u liječenju raka pluća.
Studija provedena u SAD-u pokazala je da humani papilomavirus (HPV), virus koji može uzrokovati rak vrata maternice, te karcinome glave i vrata, također može biti odgovoran i za neke slučajeve karcinoma pluća.
Američko istraživanje u kojem je sudjelovalo 1.945 pušača pokazalo je da su pušači koji počnu pušiti cigarete odmah nakon buđenja izloženi većem riziku od razvoja raka pluća ili raka usne šupljine.
