30.04.2024. 19:4606.07.2011. 17:03
| Prof. dr. sc. Zlatko Trkanjec, dr. med. | KBC Sestre milosrdnice
Dijagnoza se postavlja testovima kao što je Mini Mental Status Examination (MMSE) i složenijim neuropsihijatrijskim testovima. U ranoj fazi bolesti potrebno je isključiti ostale etiološke uzroke demencije. CT i MRI pokazuju difuznu kortikalnu atrofiju, a MRI može pokazati i atrofiju hipokampusa. PET i SPECT pokazuju hipoperfuziju i hipometabolizam u stražnjem temporoparijetalnom korteksu.
Postepeni gubitak pamćenja i orijentacije, normalni laboratorijski nalazi te MRI i CT nalaz s difuznom i/ili hipokampalnom atrofijom upućuju na Alzheimerovu demenciju. Klinička dijagnoza Alzheimerove demencije potvrđuje se postmortalnom biopsijom u oko 90% slučajeva.
National Institute of Neurological and Communicative Disorders and Stroke i Alzheimer Disease and Related Disorders Association (NINCDS/ADRDA) sastavili su kriterije za dijagnozu Alzheimerove demencije.
Kriteriji za vjerovatnu Alzheimerovu demenciju su:
demencija ustanovljena kliničkim pregledom, dokumentirana MMSE ili sličnim testovima i potvrđena neuropsihijatrijskim testovima
deficit u dva ili više kognitivnih područja
progresivno pogoršanje pamćenja i ostalih kognitivnih funkcija
nema poremećaja svijesti
početak između 40. i 90. godine života, a najčešće nakon 65. godine
odsustvo sistemskih bolesti ili neuroloških bolesti koje bi mogle dovesti do progresivnog oštećenja deficita pamćenja i drugih kognitivnih funkcija
ostali neurološki poremećaji, pogotovo u uznapredovalijim stadijima kao što su motorni simptomi s povišenim tonusom, mioklonusima ili poremećajem hoda
epileptički napadi u uznepredovalim stadijima
CT ili MRI uredan nalaz za dob
Obilježja koja čine dijagnozu vjerovatne Alzheimerove demencije nesigurnom ili dvojbenom:
nagli nastup simptoma
fokalni neurološki simptomi tijekom razvoja bolesti kao što su hemipareza, gubitak osjeta, defekti vidnog polja i poremečaji koordinacije
epileptički napadi i poremećaji hoda u početku ili u ranom tijeku bolesti
Dijagnoza moguće Alzheimerove demencije može se postaviti:
u prisutnosti demencije u odsutnosti ostalih neuroloških, psihijatrijskih ili sistemskih bolesti koje mogu uzrokovati demenciju i prisustvo oscilacija simptoma na početku ili tijekom razvoja bolesti
u prisutnosti druge sistemske ili neurološke bolesti koja može dovesti do demencije, ali ne smatra se da je ta bolest uzrokovala demenciju
kada se utvrdi postupno progresivni kognitivni u nedostatku drugih uzrkoka koji bi ga mogli objasniti
Kriteriji za definitivnu Alzheimerove demencije:
svi kriteriji za vjerovatnu Alzheimerovu demenciju
patohistološki nalaz tipičnih promjena za Alzheimerove demencije na uzorku dobivenom na obdukciji ili biopsijom mozga
Klimatske promjene vjerojatno će čak pogoršati stanja mozga kao što su moždani udar, migrena, Alzheimerova bolest, epilepsija i multipla skleroza, upozorava analiza 332 studije. Potencijalni učinci klimatskih promjena vjerojatno će biti značajni na niz neuroloških stanja.
09.05.2024. 10:1109.05.2024. 09:56
| Endocrines | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Mladi ljudi s dijabetesom mogu imati znatno veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti kasnije u životu, ukazuje nova studija. Naime, uočena je prisutnost specifičnih biomarkera u krvi koji ukazuju na rane znakove neurodegeneracije i Alzheimerove bolesti (AD) kod mladih ljudi s dijabetesom u mladosti.