Aortni zalistak je ventil s (kod normalnog zaliska) tri listića, koji ima zadaću omogućiti izbacivanje krvi iz glavne, lijeve srčane klijetke u glavnu žilu u tijelu, aortu, odakle se krv dalje prenosi u sve organe i dijelove tijela. S druge strane, zalistak mora spriječiti povrat krvi iz aorte nazad u srce u onom dijelu rada srca (srčanog ciklusa), kada se srce opušta, širi (relaksira) i puni krvlju za novi otkucaj, odnosno stiskanje (kontrakciju). Prema tome, kao i kod svakog ventila, osnovna funkcija jest propuštanje tekućine (u ovom slučaju krvi) u jednom smjeru.
Osnovni problem kod aortne stenoze jest suženje površine aortnog zaliska. Površina normalnog aortnog zaliska u otvorenom stanju iznosi 3-4 cm2. Kod teške aortne stenoze, one koja dovodi do pojave tegoba kod bolesnika, površina otvorenog zaliska manja je od 1 cm2.
Suženje aortnog zaliska napredovanjem dovodi do toga da je srce opterećeno, budući da mora pumpati krv protiv sve većeg otpora, što s jedne strane dovodi do tegoba, a druge strane potiče određene promjene samog srčanog mišića, kojima se ono nastoji prilagoditi i tijekom određenog razdoblja jednim dijelom kompenzirati ovu nepovoljnu situaciju. Stoga u prvom redu dolazi do zadebljanja (hipertrofije) srčanog mišića; u kasnijoj fazi, ukoliko je suženje dovoljno teško i dovoljno dugo traje, srce može popustiti, tj. lijeva klijetka se proširi i nastupa stanje zatajivanja srca. Srce koje je zadebljano (hipertrofično) sklonije je i pojavi aritmija; isto tako, prokrvljenost mišića u unutarnjem dijelu stijenke je smanjena.
Zadnja izmjena: 04.09.2019.
Započeo je XIV. Kongres Hrvatskog kardiološkog društva s međunarodnim sudjelovanjem koji će kroz sljedeća dva dana okupiti više od 800 sudionika iz zemlje i inozemstva te spada u najveće događaje u hrvatskoj medicini.
Uoči Svjetskog dana srca Zaklada Hrvatska kuća srca i Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavili su prve preliminarne podatke prema kojim je u Republici Hrvatskoj 2021. godine umrlo 22.958 osoba od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 36,6 posto od ukupno umrlih. Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4 posto (7.773) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8 posto (5.011) u ukupnom mortalitetu.
