U trenutku nastupa iznenadne srčane smrti postoji značajna mogućnost prekida zloćudnog poremećaja srčanog ritma i sprečavanja trajnog oštećenja mozga uslijed zastoja cirkulacije.
Moždana smrt nastupa nakon svega 4 do 6 minuta po prestanku srčanog rada. Ovo je stanje reverzibilno (tj. moguće ga je prekinuti i spriječiti) ukoliko se kod žrtve provede postupak oživljavanja (reanimacije) unutar prvih par minuta. Cirkulaciju je moguće održavati mjerama oživljavanja (disanje, masaža srca) sve dok se električnim putem ne prekine zloćudni poremećaj srčanog ritma. Taj se postupak naziva defibrilacija.
Liječenje srčane bolesti koja može dovesti do zloćudnog poremećaja srčanog ritma temelj je sprečavanja iznenadne srčane smrti. Nadalje, kod odabranih bolesnika, postoji mogućnost postavljanja posebnog uređaja koji može prepoznati i elektrošokom prekinuti srčanu aritmiju i na taj način vrlo učinkovito spriječiti iznenadnu srčanu smrt. Ovaj se uređaj naziva implantabilni kardioverter-defibrilator (engl. implantable cardioverter-defibrillator, ICD) i posebno je učinkovit kod osoba koje su već preživjele iznenadnu srčanu smrt.
Zadnja izmjena: 07.09.2011.
Započeo je XIV. Kongres Hrvatskog kardiološkog društva s međunarodnim sudjelovanjem koji će kroz sljedeća dva dana okupiti više od 800 sudionika iz zemlje i inozemstva te spada u najveće događaje u hrvatskoj medicini.
Uoči Svjetskog dana srca Zaklada Hrvatska kuća srca i Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavili su prve preliminarne podatke prema kojim je u Republici Hrvatskoj 2021. godine umrlo 22.958 osoba od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 36,6 posto od ukupno umrlih. Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4 posto (7.773) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8 posto (5.011) u ukupnom mortalitetu.
