26.05.2024. 20:4006.09.2011. 19:21
| Prof. dr. sc. Robert Bernat, dr. med. | Klinika Magdalena
U trenutku nastupa iznenadne srčane smrti postoji značajna mogućnost prekida zloćudnog poremećaja srčanog ritma i sprečavanja trajnog oštećenja mozga uslijed zastoja cirkulacije.
Moždana smrt nastupa nakon svega 4 do 6 minuta po prestanku srčanog rada. Ovo je stanje reverzibilno (tj. moguće ga je prekinuti i spriječiti) ukoliko se kod žrtve provede postupak oživljavanja (reanimacije) unutar prvih par minuta. Cirkulaciju je moguće održavati mjerama oživljavanja (disanje, masaža srca) sve dok se električnim putem ne prekine zloćudni poremećaj srčanog ritma. Taj se postupak naziva defibrilacija.
Liječenje srčane bolesti koja može dovesti do zloćudnog poremećaja srčanog ritma temelj je sprečavanja iznenadne srčane smrti. Nadalje, kod odabranih bolesnika, postoji mogućnost postavljanja posebnog uređaja koji može prepoznati i elektrošokom prekinuti srčanu aritmiju i na taj način vrlo učinkovito spriječiti iznenadnu srčanu smrt. Ovaj se uređaj naziva implantabilni kardioverter-defibrilator (engl. implantable cardioverter-defibrillator, ICD) i posebno je učinkovit kod osoba koje su već preživjele iznenadnu srčanu smrt.
Biomarker u krvi koji se još nije koristio u skrbi za srčani zastoj može dati jasniju sliku o opsegu oštećenja mozga nakon srčanog zastoja, pokazala je velika multicentrična studija. Inače, diljem svijeta oko četiri milijuna ljudi svake godine doživi iznenadni srčani zastoj.
04.12.2025. 12:1504.12.2025. 11:51
| European Society of Cardiology | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Rizik od iznenadne srčane smrti veći je i za osobe s dijabetesom tipa 1 i dijabetesom tipa 2, pokazuje nova studije. Povećanje rizika posebno je uočljivo među mlađim odraslim osobama. Iznenadna srčana smrt je kada netko iznenada i neočekivano umre zbog problema sa srcem. Općenito je rijetka kod mladih i naizgled zdravih osoba.
