26.05.2024. 20:4006.09.2011. 19:21
| Prof. dr. sc. Robert Bernat, dr. med. | Klinika Magdalena
U trenutku nastupa iznenadne srčane smrti postoji značajna mogućnost prekida zloćudnog poremećaja srčanog ritma i sprečavanja trajnog oštećenja mozga uslijed zastoja cirkulacije.
Moždana smrt nastupa nakon svega 4 do 6 minuta po prestanku srčanog rada. Ovo je stanje reverzibilno (tj. moguće ga je prekinuti i spriječiti) ukoliko se kod žrtve provede postupak oživljavanja (reanimacije) unutar prvih par minuta. Cirkulaciju je moguće održavati mjerama oživljavanja (disanje, masaža srca) sve dok se električnim putem ne prekine zloćudni poremećaj srčanog ritma. Taj se postupak naziva defibrilacija.
Liječenje srčane bolesti koja može dovesti do zloćudnog poremećaja srčanog ritma temelj je sprečavanja iznenadne srčane smrti. Nadalje, kod odabranih bolesnika, postoji mogućnost postavljanja posebnog uređaja koji može prepoznati i elektrošokom prekinuti srčanu aritmiju i na taj način vrlo učinkovito spriječiti iznenadnu srčanu smrt. Ovaj se uređaj naziva implantabilni kardioverter-defibrilator (engl. implantable cardioverter-defibrillator, ICD) i posebno je učinkovit kod osoba koje su već preživjele iznenadnu srčanu smrt.
Zaklada Hrvatska kuća srca u suradnji sa Studentskom udrugom StEPP i Hrvatskim kardiološkim društvom te pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva u sklopu akcije "Oživi me" održat će u subotu 14. lipnja na Cvjetnom trgu u Zagrebu od 10 do 13 sati, edukaciju o kardiopulmonalnom oživljavanju, edukaciju o postupku prve pomoći kod opstrukcije dišnog puta (Heimlichov hvat) te edukaciju prve pomoći kod utapanja i zadobivene sunčanice.
05.04.2025. 19:3605.04.2025. 17:56
| European Society of Cardiology | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Prepoznavanje i otkrivanje znakova koji obično prethode sindromu iznenadne aritmičke smrti (SADS) može pomoći u sprječavanju prerane smrti, ukazuju rezultati nove studije.