26.05.2024. 20:3806.09.2011. 19:20
| Prof. dr. sc. Robert Bernat, dr. med. | Klinika Magdalena
Rizik od iznenadne srčane smrti procjenjuje se temeljitim i preciznim razgovorom s bolesnikom (anamneza), pregledom i po potrebi dodatnim pretragama koje opisuju stanje srčanog mišića i električnog sustava srca.
Kod anamneze je posebno važna tzv. obiteljska anamneza, tj. podatak o tome da li je netko u obitelji moguće umro iznenadnom srčanom smrću. Pri tome su posebno sumnjive nagle smrti kod do tada naizgled zdravih članova obitelji u mlađoj životnoj dobi.
Kardiološki pregled može otkriti znakove strukturne bolesti srca (primjerice šum na srcu može značiti bolest srčanih zalistaka), dok dodatne pretrage daju važne informacije o radu srca kao crpke, odnosno njegovom električnom sustavu. Najvažnije pretrage su elektrokardiogram (EKG), ultrazvuk srca, test opterećenja (ergometrija), 24-satni Holter EKG-a (snimanje svih otkucaja tijekom 24 sata), kao i laboratorijski nalazi krvnih pretraga (uključujući hormone štitnjače).
Biomarker u krvi koji se još nije koristio u skrbi za srčani zastoj može dati jasniju sliku o opsegu oštećenja mozga nakon srčanog zastoja, pokazala je velika multicentrična studija. Inače, diljem svijeta oko četiri milijuna ljudi svake godine doživi iznenadni srčani zastoj.
04.12.2025. 12:1504.12.2025. 11:51
| European Society of Cardiology | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Rizik od iznenadne srčane smrti veći je i za osobe s dijabetesom tipa 1 i dijabetesom tipa 2, pokazuje nova studije. Povećanje rizika posebno je uočljivo među mlađim odraslim osobama. Iznenadna srčana smrt je kada netko iznenada i neočekivano umre zbog problema sa srcem. Općenito je rijetka kod mladih i naizgled zdravih osoba.
