Srce ima osnovnu zadaću da svojim kontrakcijama crpi ("pumpa") krv u tijelu. Istisnu funkciju obavljaju dvije pretklijetke i dvije klijetke. Ova mehanička funkcija koordinirana je posebnom električnom instalacijom, koju nazivamo provodnim sustavom.
Provodni sustav se sastoji od prirodnih mjesta izbijanja električnog impulsa (prirodni "pacemaker"), a glavno mjesto koje diktira broj otkucaja jest tzv. sinusni (SA) čvor, koji je smješten u desnoj pretklijetki. Iz ovog mjesta električni impuls putuje prema klijetkama i nakratko zastaje na granici pretklijetki i klijetki, na mjestu koje se zove AV čvor. Ovaj ugrađeni, prirodni zastoj služi tome da omogući dodatno punjenje klijetki iz pretklijetki, što doprinosi ukupnoj istisnoj funkciji srca s oko 20-30 posto volumena krvi. Nakon toga impuls putuje posebnim sustavom električnih "žica" u klijetke, koje se onda simetrično stisnu i izbace ukupnu količinu krvi koja je predviđena svakim otkucajem.
Izraz aritmija opisuje svako odstupanje od opisanog uobičajenog, normalnog slijeda električnih impulsa u srcu. Normalan srčani ritam naziva se sinusni ritam (budući da dolazi iz sinusnog čvora), a normalan broj otkucaja nije fiksan broj, nego predstavlja raspon, koji kod većine osoba iznosi 60 (ili 50) do 100 otkucaja u minuti.
Zadnja izmjena: 04.09.2019.
Gotovo jedan od tri pacijenta koji su preživjeli moždani udar nepoznatog uzroka ima fibrilaciju atrija, ukazuje nova studiija. Također, pokazalo se da su hipertenzija i hiperlipidemija bile su češće u bolesnika s fibrilacijom atrija.
Rezultati nove studije pokazali su da ljudi koji prežive ishemijski moždani udar imaju mnogo veću vjerojatnost da će razviti ozbiljne srčane komplikacije tijekom prvog mjeseca nakon moždanog udara, a kao rezultat toga, također imaju povećan rizik od smrti, srčanog udara ili drugog moždanog udara unutar pet godina.
