Srce ima osnovnu zadaću da svojim kontrakcijama crpi ("pumpa") krv u tijelu. Istisnu funkciju obavljaju dvije pretklijetke i dvije klijetke. Ova mehanička funkcija koordinirana je posebnom električnom instalacijom, koju nazivamo provodnim sustavom.
Provodni sustav se sastoji od prirodnih mjesta izbijanja električnog impulsa (prirodni "pacemaker"), a glavno mjesto koje diktira broj otkucaja jest tzv. sinusni (SA) čvor, koji je smješten u desnoj pretklijetki. Iz ovog mjesta električni impuls putuje prema klijetkama i nakratko zastaje na granici pretklijetki i klijetki, na mjestu koje se zove AV čvor. Ovaj ugrađeni, prirodni zastoj služi tome da omogući dodatno punjenje klijetki iz pretklijetki, što doprinosi ukupnoj istisnoj funkciji srca s oko 20-30 posto volumena krvi. Nakon toga impuls putuje posebnim sustavom električnih "žica" u klijetke, koje se onda simetrično stisnu i izbace ukupnu količinu krvi koja je predviđena svakim otkucajem.
Izraz aritmija opisuje svako odstupanje od opisanog uobičajenog, normalnog slijeda električnih impulsa u srcu. Normalan srčani ritam naziva se sinusni ritam (budući da dolazi iz sinusnog čvora), a normalan broj otkucaja nije fiksan broj, nego predstavlja raspon, koji kod većine osoba iznosi 60 (ili 50) do 100 otkucaja u minuti.
Zadnja izmjena: 30.04.2024.
Randomizirano ispitivanje dovodi u pitanje desetljeća opreza oko kofeina, otkrivajući da umjeren dnevni unos kave nije pogoršao fibrilaciju atrija i bio je povezan s manje klinički otkrivenih recidiva.
Nova studija provedena na više od 87.000 odraslih osoba otkrila je da je čak i malo tjelesne aktivnosti povezano s većim izgledima za izbjegavanje moždanog udara i smrti - a koristi su se održale bez obzira na to jesu li sudionici imali fibrilaciju atrija ili ne.
