Niske doze glukokortikoida obećavaju u liječenju teške upale bubrega
Istraživanje provedeno u Njemačkoj pokazuje da bi čak i niske, ponovljene doze glukokortikoida mogle biti dovoljne za zaustavljanje upale kod posebno agresivnog polumjesečastog glomerulonefritisa (cGN). Smatra se, da bi ovo otkriće moglo temeljito promijeniti liječenje mnogih pacijenata – i značajno smanjiti nuspojave.
Polumjesečasti glomerulonefritis je jedan od najopasnijih oblika upale bubrega. Bez liječenja može dovesti do terminalnog zatajenja bubrega u roku od nekoliko tjedana. Standardna terapija do danas sastoji se od visokih doza glukokortikoida, koji snažno potiskuju imunološki sustav. Iako su ovi lijekovi učinkoviti, često su povezani sa značajnim nuspojavama, uključujući dijabetes, osteoporozu i teške infekcije.
Znanstvenici su detaljno proučili kako glukokortikoidi djeluju u bubregu i zašto niže doze mogu postići isti učinak kao visoke doze. Koristeći moderno sekvenciranje gena pojedinačnih stanica i prostornih modela bolesti kod miševa, znanstvenici su identificirali specifičnu podskupinu proupalnih neutrofila kao imunološke stanice koje značajno potiču oštećenje bubrega. Ove stanice potječu izravno iz upaljenog tkiva bubrega i tamo ostaju aktivne dulje od normalnih neutrofila.
U mišjem modelu znanstvenici su uspjeli pokazati da niske, redovito primijenjene doze glukokortikoida blokiraju stvaranje ovih štetnih stanica - čak i bez početne visoke doze. Biopsije bubrega pacijenata liječenih niskim dozama također su pokazale manji broj ovih imunoloških stanica.
Ako se ovi rezultati potvrde u drugim kliničkim ispitivanjima, pacijenti bi u budućnosti mogli imati koristi od sigurnijih terapija niskim dozama koje štite njihove bubrege bez nepotrebnog opterećenja tijela. Dugoročno gledano, pristup bi mogao utjecati i na druge autoimune i upalne bolesti kod kojih se glukokortikoidi trenutno koriste u visokim dozama.
