Nova studija pokazala je da postoji jaka veza između ozbiljnosti bolesti i gubitka mijelina u sivoj tvari mozga kod oboljelih od multiple skleroze.
Nova studija provedena u Argentini pokazala je da prekomjeran unos soli može pogoršati simptome multple skleroze. Inače, mnogi okolišni čimbenici mogu utjecati na multiplu sklerozu, poput vitamina D, pušenja i Epstein Barr virusa.
Rezultati dviju studija ukazuju da hormon pretilosti leptin i hormoni koji se nalaze u kontracepcijskim tabletama mogu povećati rizik od razvoja multiple skleroze.
Laboratorijsko istraživanje koje su na miševima proveli američki znanstvenici s Weill Cornell Medical College pokazalo je da toksin rijetkog soja bakterije Clostridium perfringens može u mozgu uzrokovati oštećenja koja su karakteristična za multiplu sklerozu.
Rezultati nove studije u kojoj je sudjelovalo 465 bolesnika sa znakovima multiple skleroze, ukazuju da vitamin D može usporiti napredovanje multiple skleroze i smanjiti štetnu aktivnost mozga. Stoga je prema mišljenju liječnika jako važno da se nedostatak vitamina D ispravi odmah u početku bolesti.
Dijagnosticiranje multiple skleroze nije jednostavan proces, no izgleda da su kanadski znanstvenici s University of Western Ontario pronašli način za brže postavljanje dijagnoze multiple skleroze.
Ove se godine Svjetski dan multiple skleroze obilježava 29.05. u organizaciji Međunarodne federacije za multiplu sklerozu (MSIF - Multiple Sclerosis International Federation).
Međunarodni tim znanstvenika otkrio je da je talamus, područje mozga koje djeluje kao "relejni centar" za živčane signale, atrofiran u gotovo 43 posto bolesnika u kojih se razvila početna neurološka epizoda koja obično prethodi postavljanju dijagnoze multiple skleroze.
Prema rezultatima britanskog istraživanja provedenog na 50 novorođenčadi, izgleda da su razvoj imunosnog sustava novorođenčeta, razine vitamina D i rizik od multiple skleroze povezani s mjesecom rođenja novorođenčeta.
Poznato je da prekomjerno konzumiranje soli može povećati rizik od hipertenzije, no prema rezultatima laboratorijskog istraživanja provedenog na miševima, izgleda da ono može doprinijeti i razvoju autoimunih bolesti kao što su multipla skleroza, psorijaza, reumatoidni artritis i ankilozni spondilitis.
