Jajnik je spolna žlijezda žene u kojoj se potpuno razvijaju jajne stanice. Istodobno je jajnik i žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem (proizvodi hormone - estrogene, gestagene i druge steroidne hormone).
Jajnika su dva, desni i lijevi i smješteni su uz lateralne zidove male zdjelice u području račvišta zajedničke bočne arterije.
Jajnik spolno zrele žene ima oblik badema i glatke je površine samo u djevojaka koje još nisu imale mjesečnicu (menstruaciju). U žena koje su imale mjesečnicu površina jajnika je puna ožiljaka, tj. mjesta gdje je iz jajnika izašla zrelo jajna stanica. Stoga se prema izgledu jajnika i broju ožiljaka može odrediti životna dob žene.
Jajnik je dug 3 do 5 cm, širok 1,5 do 3 cm te debeo 0,5 do 1,5 cm.
Jajovod je cijev koja provodi jajne stanice do maternice i u njoj spermiji susretnu jajne stanice, i to u vanjskoj trećini jajovoda, gdje redovito nastane oplodnja. Jajovoda su dva, desni i lijevi i dugi su 10 do 12 centimetara te imaju po četiri dijela - lijevak, prošireni dio, tjesnac i maternički dio.
U kori zrelog jajnika nalaze se folikuli jajnih stanica u raznim stadijima razvoja, kao i žuta tijela i njihovi ostatci. U kori jajnika novorođene djevojčice nalaze se primordijalni folikuli tj. primarne jajne stanice (oocite), promjera 30 do 50 m okružene jednoslojnim pločastim epitelom. Broj primordijalnih folikula pri rođenju je 0,5 do 1x106, od čega velik dio propadne do puberteta. Oocite "čekaju" u profazi mejoze sve do spolne zrelosti. Spolnim sazrijevanjem žene, mali broj folikula s pripadajućim jajnim stanicama pod utjecajem hormona započinje svoje sazrijevanje. Tijekom sazrijevanja folikula jajna stanica naraste do veličine od 150 m. Jajnik ciklički izbacuje jajne stanice spremne za oplodnju.
Zadnja izmjena: 08.02.2020.
Znanstvenici su razvili krvni test koji bi mogao uspješno otkriti do 50 vrsta karcinoma, a neka od tih otkrića mogla bi biti i prije pojave simptoma karcinoma. Smatra se da novi test također može pomoći liječnicima da otkriju podrijetlo ili izvor raka unutra tijela.
Laboratorijsko istraživanje provedeno na miševima pokazalo je da se bakterije koje obično žive u crijevima mogu nakupljati u tumorima i poboljšati učinkovitost imunoterapije. Smatra se da liječenje oboljelih od raka s bifidobakterijama može pojačati njihov odgovor na CD47 imunoterapiju.
