Švicarski znanstvenici s ETH Zurich planiraju koristiti bakterije s magnetskim svojstvima za borbu protiv karcinoma. Sada su pronašli način na koji ti mikroorganizmi mogu učinkovito prijeći stijenke krvnih žila i potom kolonizirati tumor.
Znanstvenici su otkrili da se rak vrata maternice može podijeliti u dvije različite molekularne podskupine, C1 i C2, a jedna je daleko agresivnija od druge, ukazuju rezultati nove studije.
Rezultati nove studije pokazali su da cjeloživotni stres izaziva porast rizika od smrti od raka za 14 posto. Pokazatelji istrošenosti tijela uključivali su visoki indeks tjelesne mase (ITM), ključni pokazatelj pretilosti; visoki krvni tlak; visoke razine šećera ili kolesterola u krvi; i/ili visoke razine proteina albumina. Visoke razine kreatinina, također su marker za alostatski stres, kao i visoke razine C-reaktivnog proteina (CRP).
Uz sve veći broj preživjelih od raka, medicinska zajednica postaje sve svjesnija do sada manje primjećenog zdravstvenog rizika: kardiovaskularne bolesti povezane s terapijom protiv raka.
Poznato je da muškarci imaju veću vjerojatnost da obole od raka nego žene, a nova studija sugerira da je to uvelike posljedica bioloških razlika među spolovima. No, koje točno biološke razlike pokreću te razlike još nije u potpunosti razjašnjeno.
Stanice raka proizvode male količine vlastitog oblika kolagena, stvarajući jedinstvenu izvanstaničnu matricu koja utječe na mikrobiom tumora i štiti od imunoloških odgovora, ukazuju rezultati nove studije.
Prema rezultatima nove studije, osobe koje su preživjele rak imale su 42 posto veći rizik od srčanih bolesti, najvjerojatnije zbog oštećenja uzrokovanih liječenjem raka.
Prema rezultatima nove britanske studije, konzumiranje mesa pet ili manje puta tjedno, povezano je s manjim ukupnim rizikom od raka. Valja spomenuti, da su osobe koje su manje jele meso imale i manji rizik od raka debelog crijeva, raka dojke i raka prostate.
Oboljeli od raka mogu biti pod povećanim rizikom od razvoja rijetkog neurološkog poremećaja zvanog Guillain-Barréov sindrom, pokazalo je novo istraživanje. Prijašnje studije sugerirale su da može postojati veza između raka i Guillain-Barréovog sindroma, ali koliko često ljudi razviju Guillain-Barréov sindrom nakon dijagnoze raka nije bilo dobro proučeno.
Prema rezultatima novog istraživanja, izgleda da mijelosupresivna kemoterapija destabilizira mikrobiom crijeva u bolesnika s rakom solidnih organa. Inače, mijelosupresivna kemoterapija značajno smanjuje broj bijelih krvnih stanica tijekom prvih 7 do 10 dana liječenja, čineći tijelo osjetljivijim na infekcije.
