Unutarnji tjelesni sat povezan s rizikom od demencije
Problemi sa spavanjem mogli bi biti rani znak upozorenja na demenciju, tvrdi nova studija. Naime, slabiji i fragmentiraniji cirkadijalni ritmovi povezani su s povećanim rizikom od demencije. Zapravo, rezultati su pokazali da ljudi sa slabim cirkadijalnim ritmovima imaju više nego dvostruko veći rizik od demencije.
Inače, promjene u cirkadijalnim ritmovima događaju se sa starenjem, a dokazi upućuju na to da poremećaji cirkadijalnog ritma mogu biti faktor rizika za neurodegenerativne bolesti poput demencije. Cirkadijalni ritam je drugi naziv za unutarnji sat tijela, koji regulira 24-satni ciklus spavanja osobe.
Ova studija je mjerila ove ritmove odmora i aktivnosti i otkrila je da ljudi sa slabijim i fragmentiranijim ritmovima, te ljudi s razinom aktivnosti koja je dosegla vrhunac kasnije tijekom dana, imaju povećan rizik od demencije.
Vođen mozgom i pod utjecajem izloženosti svjetlu, cirkadijalni ritam također regulira tjelesne funkcije poput oslobađanja hormona, probave i tjelesne temperature. Snažan cirkadijalni ritam dobro usklađuje tjelesni sat osobe s 24-satnim danom, šaljući jasne signale za tjelesne funkcije. Ljudi s jakim cirkadijalnim ritmom imaju tendenciju slijediti redovito vrijeme za spavanje, čak i ako se njihov raspored mijenja ili se dnevna svjetlost pomiče s godišnjim dobima.
S druge strane, ljudi sa slabim cirkadijalnim ritmovima imaju veću vjerojatnost da će im tjelesni sat biti poremećen sezonskim promjenama ili promjenama rasporeda.
Studija je pokazala da je ukupno 106 od 727 osoba u skupini sa slabim cirkadijalnim ritmom razvilo demenciju, u usporedbi s 31 od 728 osoba u skupini sa jakim cirkadijalnim ritmom. To je gotovo 2,5 puta veći rizik od demencije među osobama sa slabijim cirkadijalnim ritmovima. Rizik od demencije također je bio veći među osobama čiji su cirkadijalni ritmovi dosegli vrhunac kasnije poslijepodne. Osobe čiji su ritmovi dosegli vrhunac oko 14:15 ili kasnije imale su 45% veći rizik od demencije u usporedbi s onima koji su dosegli vrhunac između 13:11 i 14:14, pokazali su rezultati. Kasniji vrhunac aktivnosti mogao bi značiti da je tjelesni sat neusklađen sa sezonskim promjenama svjetlosti.
Poremećaji u cirkadijalnim ritmovima mogu promijeniti tjelesne procese poput upale i mogu ometati san, moguće povećavajući amiloidne plakove povezane s demencijom ili smanjujući uklanjanje amiloida iz mozga.
Izvor:
Neurology
