Alzheimerova demencija

Što je Alzheimerova demencija?

Alzheimerova demencija je kronična, progresivna neurodegenerativna demencija obilježena stvaranjem neuritičkih plakova i neurofibrilarnih čvorova.

Bolest je prvi opisao njemački psihijatar Alois Alzheimer 1906. godine u prikazu bolesnice 51. godišnje bolesnice Auguste D. koja je imala progresivan gubitak pamćenja. Oko 10% osoba starijih od 70 godina ima značajan gubitak pamćenja i u više od polovine uzrok je Alzheimerova demencija.

Sve o Alzheimerovoj demenciji

06.07.2011. 16:56

Što je Alzheimerova demencija?

06.07.2011. 16:59

Znakovi i simptomi Alzheimerove demencije

06.07.2011. 17:03

Dijagnosticiranje Alzheimerove demencije

06.07.2011. 17:04

Liječenje Alzheimerove demencije

06.07.2011. 17:08

Prevencija Alzheimerove demencije

Povezano s Alzheimerovom demencijom

17.07.2008. 09:11

Alzheimerova bolest

Prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med.
Dr. sc. Marija Bošnjak Pašić, dr. med.
Dr. sc. Sandra Morović, dr. med.

Demencija Alzheimerovog tipa je vodeća bolest današnjice, najčešća je od svih demencija i u stalnom je porastu. 1906. godine Alois Alzheimer je prvi puta opisao sindrom demencije kao psihički poremećaj koji je po njemu dobio ime Alzheimerova bolest (AB) odnosno Alzheimerova demencija (DAT). Spominjanje ove bolesti je ranije bilo rijetko, a postavljanje dijagnoze još rjeđe. Unatrag tri do četiri desetlijeća dijagnosticirala se i kao senilna, vaskularna, aterosklerotska demencija ili kao kronični psihoorganski sindrom.

29.04.2006. 12:13

Demencije

Irena Martinić Popović, dr. med.
Prof. dr. sc. Zlatko Trkanjec, dr. med.
Prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med.

U posljednje vrijeme puno se govori o demenciji. Pojam demencije, točnije dementnog sindroma, označava složeni poremećaj različitih kognitivnih aktivnosti kao odraz promjena u normalnoj funciji ljudskog mozga. S obzirom na produljenje očekivane životne dobi a time i povećani udio starijeg stanovništva u populaciji, broj bolesnika sa različitim oblicima dementnog sindroma u suvremenom svijetu je u stalnom porastu.

Izdvajamo

20.04.2019.

Tjelesna aktivnost blagog intenziteta povezana sa zdravim starenjem mozga

Čak je i tjelesna aktivnost blagog intenziteta povezana s većim volumenom mozga i zdravim starenjem mozga, ukazuje nova studija. Smatra se da značajni dokazi upućuju na to da redovita tjelesna aktivnost može spriječiti slabljenje kognitivnih sposobnosti i demenciju. Naime, aktivni pojedinci imaju niže metaboličke i vaskularne čimbenike rizika, a ti čimbenici rizika mogu objasniti njihovu sklonost ka zdravom starenju mozga. Međutim, razine specifične aktivnosti koje su optimalne za prevenciju demencije ostale su nejasne.

06.04.2019.

Vaskularne promjene u oku otkrivaju rano kognitivno oštećenje

Smanjene kapilare u stražnjem dijelu oka mogu biti novi, neinvazivni način dijagnosticiranja ranog kognitivnog oštećenja, koje prethodi Alzheimerovoj bolesti, ukazuje nova studija.