Ne postoje specifične metode dijagnostike kojima bi se dokazala bolest, pa je potreban detaljan neurološki pregled i obrada kako bi se postavila dijagnoza bolesti.
Za postavljanje dijagnoze potrebno je uzeti temeljitu anamnezu bolesnika, odrediti opći i neurološki status bolesnika te, ukoliko je potrebno, učiniti test levodopom.
Glavni simptomi su:
Za procjenu stupnja težine bolesti koriste se rezultati dobiveni ocjenskim ljestvicama za Parkinsonovu bolest (Hoehn and Yahr Staging of PD; UPDRS) i pomažu u liječenju i prognozi bolesti.
UPDRS (Unified Parkinson Disease Rating Scale) je skala koja se sastoji od tri različite skupine pitanja vezanih uz mentalno stanje, raspoloženje, ponašanje, sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti i motoričku aktivnost.
Maksimalni zbroj bodova je 199 što ujedno predstavlja i najteži oblik onesposobljenja zbog bolesti.
Pozitivan odgovor na terapiju levodopom služi za potvrdu dijagnoze bolesti.
Dodatne dijagnostičke pretrage poput kompjutorske tomografije mozga (CT) ili magnetske rezonancije (MR) mogu pomoći isključiti neke neurološke ili vaskularne poremećaje sa sličnim simptomima, no ne i dokazati bolest.
Zadnja izmjena: 21.08.2019.
Muškarci s određenim problemima sa spavanjem, poput hodanja u snu (mjesečarenje, somnabulizam), izloženi su četiri puta većem riziku od razvoja Parkinsonove bolesti, ukazuje novo istraživanje.
Britansko istraživanje pokazalo je da postoje uvjerljivi dokazi da je dijabetes tipa 2 povezan s povećanim rizikom od Parkinsonove bolesti. Također, pokazalo se da dijabetes tip 2 može pridonijeti bržem napredovanju bolesti u osoba koje već imaju Parkinsonovu bolest.
