Ne postoje specifične metode dijagnostike kojima bi se dokazala bolest, pa je potreban detaljan neurološki pregled i obrada kako bi se postavila dijagnoza bolesti.
Za postavljanje dijagnoze potrebno je uzeti temeljitu anamnezu bolesnika, odrediti opći i neurološki status bolesnika te, ukoliko je potrebno, učiniti test levodopom.
Glavni simptomi su:
tremor (drhtanje) u mirovanju; obično više izražen na jednoj strani tijela
rigor (ukočenost mišića ruku, nogu i vrata)
bradikinezija (usporenje pokreta)
Za procjenu stupnja težine bolesti koriste se rezultati dobiveni ocjenskim ljestvicama za Parkinsonovu bolest (Hoehn and Yahr Staging of PD; UPDRS) i pomažu u liječenju i prognozi bolesti.
UPDRS (Unified Parkinson Disease Rating Scale) je skala koja se sastoji od tri različite skupine pitanja vezanih uz mentalno stanje, raspoloženje, ponašanje, sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti i motoričku aktivnost.
Maksimalni zbroj bodova je 199 što ujedno predstavlja i najteži oblik onesposobljenja zbog bolesti.
Pozitivan odgovor na terapiju levodopom služi za potvrdu dijagnoze bolesti.
Dodatne dijagnostičke pretrage poput kompjutorske tomografije mozga (CT) ili magnetske rezonancije (MR) mogu pomoći isključiti neke neurološke ili vaskularne poremećaje sa sličnim simptomima, no ne i dokazati bolest.
Kako se ljudski životni vijek povećava, tako se povećava i rizik od razvoja neuroloških poremećaja poput Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti, anksioznosti i depresije. Ove poremećaje često prati prekomjerna količina reaktivnih vrsta kisika ili ROS-a. ROS se stvaraju u tijelu tijekom normalnih procesa i imaju svoje mjesto u funkcionalnom staničnom ekosustavu; međutim, kada njihov broj postane previsok, nastaju problemi.
27.08.2026. 13:2327.08.2026. 13:10
| Frontiers in Nutrition | Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Od čaja i bobičastog voća do tamne čokolade, znanstvenici su pratili kako je prehrambeni obrazac bogat flavonoidima povezan s rizikom od Parkinsonove bolesti i istraživali biološke signale koji bi mogli pomoći u objašnjavanju veze. Pa se tako pokazalo, da je prehrambeni obrazac s većim udjelom hrane bogate flavonoidima povezan s umjereno nižim rizikom od incidentne Parkinsonove bolesti zabilježene u bolnici.
