Studija koju su proveli znanstvenici s University of California ukazuje da duboka stimulacija mozga, tehnika koja se primjenjuje u liječenju Parkinsonove bolesti i određenih psihijatrijskih poremećaja, može poboljšati pamćenje.
Istraživanje provedeno na 201 ispitaniku, u dobi od 45 do 88 godina, pokazalo je da aktivan način života može pomoći osobama s genetskim rizikom za Alzheimerovu demenciju u spriječavanju nastanka promjena na mozgu koje su povezane s Alzheimerovom demencijom.
Studija koja je pratila 541 ženu tijekom 13 godina pokazala je da adiponektin, hormon koji je povezan sa senzbiliziranjem tijela na inzulin, izgleda povećava rizik za razvoj demencije i Alzheimerove bolesti kod žena.
Istraživanje koje je proučavalo učinak 30 hranjivih tvari na 104 ispitanika prosječne dobi od 87 godina pokazalo je da starije osobe koje imaju više razine omega-3 masnih kiselina te vitamina B, C, D i E u krvi, imaju bolje kognitivne sposobnosti i veći volumen mozga.
Rezultati istraživanja koje je provedeno na gotovo 1.400 ispitanika u dobi od 36 do 83 godine, pokazalo je da su osobe koje konzumiraju veće količine kolina u svojoj prehrani uspješnije na testovima pamćenja te imaju manju vjerojatnost da će imati promjene na mozgu koje su povezane s demencijom.
Nova studija pokazala je da se razina beta amiloida, nusprodukta moždane aktivnosti, koji se smatra markerom za Alzheimerovu bolest, normalno povećava tijekom dana, a smanjuje tijekom noći.
Japansko istraživanje provedeno na 1.017 ispitanika u dobi od 60 i više godina pokazalo je da su oboljeli od dijabetesa izloženi značajno većem riziku od razvoja svih tipova demencije, uključujući i Alzheimerovu bolest, što podupire prethodna istraživanja koja su povezivala ove dvije bolesti.
Rezultati nove studije ukazuju da bi povišene razine kolesterola mogle biti odgovorne za povećanje rizika od Alzheimerove bolesti zbog povećanog stvaranja plakova.
Nova američka studija provedena na 298 žena pokazala je da su žene starije životne dobi koje imaju sleep apneju izložene većem riziku od razvoja blagih kognitivnih oštećenja ili demencije.
Prema rezultatima američkog istraživanja koje je provedeno na životinjama izgleda da gubitak pamćenja koji je povezan sa starenjem nije nepovratan.
