Teške infekcije povećavaju rizik od demencije neovisno o drugim koegzistirajućim bolestima, tvrdi nova studija. Međutim, nije jasno objašnjava li se ta povezanost drugim koegzistirajućim, nezaraznim bolestima koje predisponiraju ljude i za infekcije i za demenciju.
Rezultati studije provedene u Švedskoj sugeriraju da veza između unosa mesa i starenja mozga može ovisiti o APOE genotipu, s potencijalno povoljnijim kognitivnim ishodima uočenim kod starijih osoba koje nose ε4 rizične varijante.
Novi pregled više studija sugerira da prijelaz u menopauzu može označiti kritičan prozor za prevenciju Alzheimerove bolesti kod žena, pomičući fokus prema ranijem otkrivanju, faktorima rizika specifičnim za spol i personaliziranijoj skrbi. Gotovo dvije trećine osoba pogođenih Alzheimerovom bolešću su žene, što postavlja ključno pitanje: zašto su žene ranjivije?
Prema rezultatima novog istraživanja, dijabetes tipa 1 povezan je s većim rizikom od razvoja demencije. Dijabetes tipa 2 također je povezan s većim rizikom od demencije u usporedbi s osoboma koje nema dijabetes. Ova studija pokazuje povezanost, ali ne dokazuje da dijabetes uzrokuje demenciju. Inače, dijabetes tipa 1 je rijedak i čini oko 5% slučajeva dijabetesa.
Rezultati nedavno objavljene studije pokazali su da su sudionici s višim indeksom pulsnog tlaka i otkucaja srca prije 65. godine imali značajno veći rizik od razvoja demencije ili blagog kognitivnog oštećenja, pri čemu je svako povećanje indeksa pulsnog tlaka i otkucaja srca povezano sa 76% većim rizikom.
Američki znanstvenici otkrili su da novi biomarker na bazi krvi može predvidjeti rizik od razvoja demencije kod žene čak 25 godina prije pojave simptoma. Naime, studija, objavljena u JAMA Network Open, pokazuje da su više razine fosforiliranog tau 217 (p-tau217) - proteina povezanog s promjenama u mozgu koje se vide kod Alzheimerove bolesti - bile snažno povezane s budućim blagim kognitivnim oštećenjem i demencijom kod starijih žena koje su bile kognitivno zdrave na početku, što znači na početku studije prije nego što su otkriveni bilo kakvi problemi s pamćenjem ili razmišljanjem.
U novom istraživanju znanstvenici su otkrili potencijalno novu strategiju za borbu protiv Alzheimerove bolesti i Parkinsonove bolesti, stanja koja su povezana s toksičnim nakupljanjem nakupina proteina tau i alfa sinukleina u mozgu. Naime, tubulin, gradivni blok mikrotubula, može spriječiti stvaranje toksičnih nakupina tau i alfa sinukleina i umjesto toga ih usmjeriti u njihove normalne, zdrave uloge.
Promjene na mozgu povezane s Alzheimerovom bolešću napredovale su do 20 puta brže kod žena koje su također imale abnormalne razine proteina alfa-sinukleina, inače povezanog s Parkinsonovom bolešću, tvrdi nova studija. Isti obrazac nije uočen kod muškaraca.
Litij, nekoliko desetljeća star tretman za bipolarni poremećaj, osim stabilizacije raspoloženja, može imati i potencijalne neuroprotektivne koristi, pokazuje nova studija. Naime, istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da niske doze oralnog litija mogu pomoći u usporavanju pada verbalnog pamćenja, odnosno sposobnosti pamćenja i prisjećanja riječi i rečenica, kod starijih osoba s blagim kognitivnim oštećenjem, posebno među onima s dokazima beta-amiloida, jednog od glavnih biomarkera Alzheimerove bolesti.
Nedavna studija istražila je dijagnostičku vrijednost upalnih biomarkera u plazmi za Alzheimerovu bolest i ispitala odnose između ključnih biomarkera, kognitivnih performansi i APOE genotipova.
