Lijekovi koji ciljaju proteine ​​beta amiloida u mozgu vjerojatno nemaju klinički značajne pozitivne učinke, a povećavaju rizik od krvarenja i oticanja mozga, otkrila je analiza 17 studija. Inače, osobe s Alzheimerovom bolešću imaju visoke razine proteina poznatog kao beta amiloida u mozgu, koji se može otkriti prije početka simptoma, ali njegova uloga u napredovanju bolesti nije sigurna. Razvijeni su lijekovi za uklanjanje tih proteina iz mozga, pod teorijom da bi to spriječilo ili usporilo napredovanje bolesti.

Prema rezultatima novog istraživanja, rizik od razvoja demencije značajno je veći u osoba koje koriste e-cigarete. Jednako tako, pokazalo se, da je znatno veći udio korisnika e-cigareta (39,7%) klasificiran kao rizičan za kognitivno oštećenje u usporedbi s nepušačima (0,9%) (p < 0,001).

Nova studija otkrila je da starije osobe s većim optimizmom imaju manju vjerojatnost da će s vremenom razviti demenciju, što ukazuje na obećavajući psihološki faktor koji bi mogao pomoći u oblikovanju budućih istraživanja zdravog starenja.

Konzumiranje kvalitetnije biljne prehrane povezano je s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti i drugih srodnih demencija u usporedbi s konzumiranjem manje kvalitetne biljne prehrane, pokazuje nova studija.

Alzheimerova bolest je progresivni neurodegenerativni poremećaj koji polako oštećuje pamćenje, utječe na vještine razmišljanja i na kraju ometa svakodnevno funkcioniranje. To je najčešći uzrok demencije, koja pogađa milijune obitelji diljem svijeta.

Viša razina vitamina D u krvi u srednjoj životnoj dobi povezana je s nižim razinama tau proteina u mozgu, što je znak demencije, godinama kasnije, pokazuje nova studija. Studija ne dokazuje da razina vitamina D smanjuje razinu tau proteina i rizik od demencije; samo pokazuje povezanost.

Nemogućnost priuštiti si dentalnu skrb može povećati rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti ili demencije, tvrdi nova studija. Naime, pokazalo se, da starije osobe koje odustaju od potrebnih stomatoloških zahvata zbog financijskih prepreka mogu imati veću vjerojatnost da će doživjeti zatajenje srca, srčani udar, moždani udar ili demenciju.

Test krvi mogao bi pomoći u identificiranju osoba s većim rizikom od kognitivnog pada godinama prije nego što je moguća tradicionalna dijagnoza, tvrde znanstvenici s University of East Anglia. Naime, oni su otkrili da suptilne promjene u krvi mogu otkriti najranije znakove kognitivnog pada mnogo prije nego što simptomi postanu očiti. Te promjene uzrokuju kemikalije koje proizvode crijevne bakterije - što pojačava tezu da veza crijeva i mozga igra važnu ulogu u ranim promjenama pamćenja.

Starije odrasle osobe koje razviju delirij tijekom prijema u bolnicu suočavaju se sa znatno većim rizikom od demencije u kasnijim godinama, čak i ako nisu imale prethodnih zdravstvenih problema, tvrdi nova studija.

Znanstvenici su otkrili kvantitativnog biomarkera u cerebrospinalnoj tekućini koji može pomoći liječnicima da preciznije dijagnosticiraju Parkinsonovu bolest i demenciju s Lewy tjelešcima.