Litij, nekoliko desetljeća star tretman za bipolarni poremećaj, osim stabilizacije raspoloženja, može imati i potencijalne neuroprotektivne koristi, pokazuje nova studija. Naime, istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da niske doze oralnog litija mogu pomoći u usporavanju pada verbalnog pamćenja, odnosno sposobnosti pamćenja i prisjećanja riječi i rečenica, kod starijih osoba s blagim kognitivnim oštećenjem, posebno među onima s dokazima beta-amiloida, jednog od glavnih biomarkera Alzheimerove bolesti.

Nedavna studija istražila je dijagnostičku vrijednost upalnih biomarkera u plazmi za Alzheimerovu bolest i ispitala odnose između ključnih biomarkera, kognitivnih performansi i APOE genotipova.

Jednostavna kombinacija svakodnevne tjelesne aktivnosti i nutritivnih napitaka bogatih proteinima čini se da nudi značajne zdravstvene prednosti za osobe s demencijom, pokazuje nova švedska studija. 

Ljudi s većom izloženošću onečišćenju zraka suočavaju se s većim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti, pokazuju rezultati nove studije. Alzheimerova bolest najčešći je oblik demencije, a pogađa oko 57 milijuna ljudi diljem svijeta. Izloženost onečišćenju zraka poznati je faktor rizika za Alzheimerovu bolest i za nekoliko uobičajenih kroničnih zdravstvenih stanja, poput hipertenzije, moždanog udara i depresije.

Bavljenje raznim intelektualno stimulirajućim aktivnostima tijekom života, poput čitanja, pisanja i učenja jezika, povezano je s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti i sporijim kognitivnim padom, pokazuju rezultati nove studije.

Chlamydia pneumoniae - uobičajena bakterija koja uzrokuje upalu pluća i infekcije sinusa - može se godinama zadržati u oku i mozgu te može pogoršati Alzheimerovu bolest, pokazuje nova studija. Ovo otkriće sugerira da ova bakterija može pojačati Alzheimerovu bolest i ukazuje na potencijalne intervencije, uključujući terapije za ograničavanje upale i rano liječenje antibioticima.

Cerebralna amiloidna angiopatija (CAA) je stanje u kojem se protein (nazvan amiloid) nakuplja u mozgu, slabeći krvne žile. Osobe s cerebralnom amiloidnom angiopatijom imaju četiri puta veću vjerojatnost da će razviti demenciju unutar pet godina, bez obzira na to jesu li imale moždani udar, tvrdi nova studija.

Agregacija proteina tau definira tauopatije, najčešće neurodegenerativne bolesti povezane sa starenjem, koje uključuju Alzheimerovu bolest i frontotemporalnu demenciju. Specifični neuronski podtipovi selektivno su osjetljivi na agregaciju tau proteina, disfunkciju i smrt. No, znanstvenici sa UC San Francisco nedavno su identificirali sakupljač opasnog otpada u mozgu koji odlaže toksične nakupine tau proteina koje mogu dovesti do demencije. Neuroni s više ovog sakupljača otpada, tehnički poznatog kao CUL5, manje su osjetljivi na Alzheimerovu bolest. 

Pregled više studija ukazuje da su ponavljajuće promjene u crijevnom mikrobiomu povezane s blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) i Alzheimerovom bolešću (AD). Istraživanje Alzheimerove bolesti tradicionalno se usredotočuje na genetiku i patologiju mozga, ali sada postoji sve veći interes za to kako crijevni mikrobiom može utjecati na imunitet, metabolizam i moždanu signalizaciju. Disbioza, definirana kao neravnoteža u mikrobiomu, povezana je s upalom i disfunkcijom mozga.

Laboratorijsko istraživanje provedeno na miševima pokazalo je da se neuroni koji stare bore s čišćenjem sinaptičkih proteina, prebacujući teret na mikrogliju i otkrivajući kritičnu ranjivost u održavanju proteina mozga.