Novo istraživanje otkriva da se osobe s herpes simpleks virusom tip 1 (HSV-1) suočavaju s većom vjerojatnošću od razvoja Alzheimerove bolesti i sugerira da bi antivirusni lijekovi mogli pomoći u smanjenju tog rizika.
Nova studija ističe antioksidativne i protuupalne učinke kurkumina, sugerirajući njegov potencijal kao terapijskog sredstva za metaboličke poremećaje i zdravlje mozga.
Čak i male količine vježbi visokog intenziteta utječu na mozak, pokazuje nova studija. Naime, pokazalo se da trening izdržljivosti i dobra kondicija mogu smanjiti rizik od demencije i potaknuti zdravo starenje mozga.
Metabolički sindrom u srednjim godinama povezan je s povećanim rizikom od demencije u mladosti, prema nedavno objavljenoj studiji. Demencija u mladosti dijagnosticira se prije 65. godine života. Studija ne dokazuje da metabolički sindrom uzrokuje demenciju u mladosti, samo pokazuje povezanost.
Prema rezultatima nove studije, jednostavan krvni test za p-tau181 u plazmi može otkriti kognitivno opadanje, ranu, ali biološki različitu fazu Alzheimerove bolesti (AD), godinama prije pojave tradicionalnih simptoma bolesti.
Novo istraživanje sugerira da bi smirivanje imunoloških stanica mozga moglo spriječiti ili ublažiti štetnu upalu koja se javlja kod Alzheimerove bolesti. Studija ukazuje na ključnu ulogu hormona i neurotransmitera norepinefrina, a ovo novo shvaćanje moglo bi utrti put usmjerenijim tretmanima koji počinju ranije i koji su prilagođeni potrebama svake osobe.
Nova studija ukazuje kako nedovoljna konzumacija vitamina K može nepovoljno utjecati na kogniciju kako ljudi stare. Naime, pokazalo se, da nedostatak vitamina K može povećati upalu i spriječiti proliferaciju živčanih stanica u hipokampusu, dijelu mozga koji je sposoban stvarati nove stanice i važan je za funkcije kao što su učenje i pamćenje.
Dok je pozitivan utjecaj sna na kogniciju odavno prepoznat, sada nova studija ukazuje, da dobar san može aktivno poboljšati pamćenje, a ne jednostavno ga zaštititi od slabljenja. Nova otkrića prva su otkrila da nam san pomaže da bolje zapamtimo redoslijed događaja u našim životima, čak i nakon više od godinu dana.
Oštećenje genetskog materijala mitohondrija, mitohondrijske DNA ili skraćeno mtDNA, može dovesti do bolesti poput Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti, amiotrofične lateralne skleroze (ALS), kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Takva oštećenja također ubrzavaju proces starenja. Međutim, stanice su normalno sposobne prepoznati takvu štetu i reagirati.
