Izgleda da, osobe koje su nakon COVID-19 iskusile neurokognitivne poteškoće - poput glavobolja, vrtoglavice, poremećaja ravnoteže, promjena okusa/mirisa i moždane magle - imaju značajan porast proteina tau u krvnoj plazmi, koji se nalazi u živcima, a posebno u mozgu. Prekomjerne razine tau proteina povezane su s neurodegenerativnim bolestima i nalaze se kod mnogih pacijenata s Alzheimerovom bolešću.

Britansko istraživanje je pokazalo da porast šećera u krvi nakon obroka može povećati rizik od Alzheimerove bolesti. Iako istraživanja već dugo sugeriraju da su hiperglikemija, dijagnosticirani dijabetes tipa 2 i inzulinska rezistencija snažno povezani s lošijim zdravljem mozga, posebno povećavajući rizik od kognitivnog pada i demencije, temeljni mehanizmi nisu bili dobro shvaćeni.

Potencijalno više od 90% slučajeva Alzheimerove bolesti ne bi se dogodilo bez doprinosa jednog gena (APOE gena), prema novoj analizi koju su vodili znanstvenici s UCL-a. Znanstvenici su također otkrili da se gotovo polovica svih slučajeva demencije vjerojatno ne bi pojavila bez utjecaja gena.

Problemi sa spavanjem mogli bi biti rani znak upozorenja na demenciju, tvrdi nova studija. Naime, slabiji i fragmentiraniji cirkadijalni ritmovi povezani su s povećanim rizikom od demencije. Zapravo, rezultati su pokazali da ljudi sa slabim cirkadijalnim ritmovima imaju više nego dvostruko veći rizik od demencije.

Prema rezultatima nove studije, više od 1 od 10 odraslih osoba starijih od 70 godina ispunjavalo je kriterije za terapiju monoklonskim antitijelima koja bi potencijalno mogla usporiti kognitivni pad.

Eksperimentalni lijek razvijen na Northwestern University pokazao je obećavajuće rezultate kao rana intervencija za Alzheimerovu bolest. Jednako tako, znanstvenici su uspjeli identificirat prethodno nepoznatu visoko toksičnu podvrstu beta-amiloidnih oligomera - toksične klastere peptida - koji, čini se, pokreću nekoliko najranijih promjena u mozgu, uključujući neuronsku disfunkciju, upalu i aktivaciju imunoloških stanica.

Konzumiranje više sira i vrhnja s visokim udjelom masti može biti povezano s nižim rizikom od razvoja demencije, pokazuju rezultati nove studije Ova studija ne dokazuje da konzumiranje sira i vrhnja s visokim udjelom masti smanjuje rizik od demencije, već samo pokazuje povezanost.

Osobe s oštećenom funkcijom bubrega imaju više razine biomarkera za Alzheimerovu bolest u krvi, ali ne i povećan rizik od demencije, tvrdi nova  studija.  Iako nije otkriveno da smanjena funkcija bubrega povećava rizik od razvoja demencije, otkriveno je da oštećena funkcija bubrega može ubrzati pojavu demencije kod ljudi koji imaju više razine biomarkera.

Rezultati nove studije pokazali su, da su se vrijednosti biomarkera Alzheimerove bolesti u krvi povećavale do 95% brže kod osoba s pretilošću nego kod osoba koje nisu pretile.

Novo istraživanje među starijim odraslim osobama sa sleep apnejom otkriva da je verbalno pamćenje značajno lošije kod žena, ali ne i kod muškaraca, koji također imaju i nesanicu (insomniju).