Milijuni starijih osoba imaju sitna moždana krvarenja koja se nazivaju moždana mikrokrvarenja, a koja su snažno povezana s demencijom, kognitivnim padom i moždanim udarom. Međutim, njihovi precizni molekularni mehanizmi ostali su nejasni, uglavnom zbog nedostatka prikladnih životinjskih modela koji izoliraju ovo stanje od drugih zbunjujućih patologija. No, izgleda da nova studija može popuniti ovu kritičnu prazninu.

Znanstvenici s Medicinskom fakultetu Sveučilišta Rochester pomogli su transformirati neuroznanstvena istraživanja 2012. godine otkrićem glimfatičkog sustava, mreže u cijelom mozgu koja cirkulira cerebrospinalnu tekućinu kroz tkivo koje okružuje krvne žile kako bi pomogla u uklanjanju metaboličkog otpada. Sustav je posebno aktivan tijekom spavanja i od tada je postao središnji dio istraživanja Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti, moždanog udara, traumatske ozljede mozga i drugih neuroloških poremećaja.

Prestanak pušenja može biti povezan sa smanjenim rizikom od demencije, posebno za ljude koji izbjegavaju veće debljanje nakon prestanka pušenja, tvrdi nova studija.

Nova studija je identificirala disfunkcija dopamina kao prethodno neprepoznati mehanizam koji leži u osnovi oštećenja pamćenja, otključavajući potencijalno terapijsko sredstvo za preokretanje kognitivnog pada.

Dugotrajna izloženost smogu mogla bi povećati rizik od demencije s Lewy tjelešcima, tvrdi nova studija. Čak su i mala povećanja onečišćenja česticama i dušikovim dioksidom povezana s povećanim rizikom od demencije s Lewy tjelešcima i demencije povezane s Parkinsonovom bolešću.

Prema rezultatima novog istraživanja, tihi srčani udar (infarkt miokarda, IM) može značiti više od oštećenja srca, naime, znanstvenici su otkrili da su čak i tihi srčani udari povezani s bržim kognitivnim padom tijekom vremena, što postavlja nova pitanja o tome kako zdravlje srca oblikuje dugoročnu funkciju mozga.

Nova studija pokazala je da je biološka dob starija od kronološke dobi povezana s većom vjerojatnošću razvoja demencije, i to posebno vaskularne demencije, te s ranijom dobi početka bolesti kod svih podtipova demencije.

Desetljećima su se antimikrobni peptidi (AMP) i peptidi koji stvaraju amiloid proučavali u uglavnom odvojenim kontekstima. AMP-ovi su se prvenstveno smatrali urođenim imunološkim efektorima koji pomažu domaćinu u kontroli mikrobne invazije, dok je agregacija amiloida češće bila povezana s poremećajima poput Alzheimerove bolesti (Aβ), Parkinsonove bolesti (α-sinuklein), dijabetesa tipa 2 (hIAPP) i sistemske amiloidoze. Ipak, sve veći broj dokaza dovodi u pitanje ovo jasno odvajanje.

Konzumacija jaja povezana je s nižim rizikom od dijagnoze Alzheimerove bolesti za osobe starije od 65 godina, tvrdi nova studija. Naime, konzumacija jednog jajeta dnevno najmanje pet dana u tjednu smanjuje rizik od Alzheimerove bolesti do 27%.

Kako se težina moždanog udara povećava, rizik od progresivnog kognitivnog pada i demencije znatno se povećava, tvrdi nova studija. Osobe s najtežim moždanim udarima imale su pet puta veću vjerojatnost razvoja demencije i pokazale su kognitivni pad ekvivalentan tome da su bile više od dvije godine starije na početku istraživanja u usporedbi s osobama koje nisu imale moždani udar.