Iako je upravljanje simptomima primarni pristup trenutnom liječenju Alzheimerove bolesti, lijekovi koji se često koriste ne zaustavljaju napredovanje bolesti unatoč poboljšanju kognitivnih ishoda. Sve se više smatra da pristupi prehrani smanjuju rizik od razvoja bolesti, pri čemu je fokus na kefiru zbog bogatstva bioaktivnih spojeva.

Rezultati nove studije otkrivaju da starije odrasle osobe koje održavaju dobro kardiovaskularno zdravlje pokazuju manje znakova degeneracije mozga - što nudi nadu za sprječavanje demencije i Alzheimerove bolesti.

Samo nekoliko dana prehrane s visokim udjelom zasićenih masti moglo bi biti dovoljno da izazove probleme s pamćenjem i povezanu upalu mozga kod starijih osoba, sugerira nova studija.

Nova studija otkrila je brže nakupljanje tau proteina u određenim regijama mozga - ključnog pokazatelja Alzheimerove bolesti - u mozgovima žena starijih od 70 godina koje su uzimale menopauzalnu hormonsku terapiju (HT) više od desetljeća prije. Što se pak tiče nakupljanja beta amiloida, nije uočena značajna razlika.

Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) mogu pomoći u zaštiti mozga suzbijanjem upale koja pridonosi demenciji, ukazuju rezultati nove studije. Pokazalo se, da su osobe koje su dugotrajno uzimale nesteroidne protuupalne lijekove imale 12% manji rizik od razvoja demencije.

Antidepresivi se često propisuju osobama s demencijom za simptome kao što su anksioznost, depresija, agresivnost i nesanica. No, posebna skupina lijekova protiv depresije - selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) - zapravo bi mogla ubrzati propadanje mozga kod nekih pacijenata s demencijom, sugerira nova švedska studija.

Izgleda da netraumatska intrakranijalna krvarenja, ili moždana krvarenja uzrokovana puknućem krvne žile u mozgu, udvostručuju rizik od razvoja demencije kasnije u životu, sugeriraju rezultati nove studije.

Novo istraživanje otkrilo je jasne dokaze da promjene u orkestraciji dinamike oksigenacije mozga i funkcije neurona kod Alzheimerove bolesti doprinose neurodegeneraciji. Stoga se može pretpostaviti da je Alzheimerova bolest rezultat toga što se mozak ne hrani na odgovarajući način putem krvnih žila.

Rezultati nove studije pokazali su da COVID-19 može ubrzati promjene mozga povezane s Alzheimerovom bolešću, čak i kod osoba s blagim infekcijama. Uočene promjene u biomarkerima plazme ukazuju na potencijalni dugoročni učinak na zdravlje mozga.

Starije odrasle osobe čiji se kolesterol s vremenom mijenja mogu imati veću vjerojatnost da će razviti demenciju nego osobe čiji je kolesterol stabilan, bez obzira na stvarnu razinu kolesterola, ukazuje nova studija.