Američki znanstvenici otkrili su da novi biomarker na bazi krvi može predvidjeti rizik od razvoja demencije kod žene čak 25 godina prije pojave simptoma. Naime, studija, objavljena u JAMA Network Open, pokazuje da su više razine fosforiliranog tau 217 (p-tau217) - proteina povezanog s promjenama u mozgu koje se vide kod Alzheimerove bolesti - bile snažno povezane s budućim blagim kognitivnim oštećenjem i demencijom kod starijih žena koje su bile kognitivno zdrave na početku, što znači na početku studije prije nego što su otkriveni bilo kakvi problemi s pamćenjem ili razmišljanjem.

U novom istraživanju znanstvenici su otkrili potencijalno novu strategiju za borbu protiv Alzheimerove bolesti i Parkinsonove bolesti, stanja koja su povezana s toksičnim nakupljanjem nakupina proteina tau i alfa sinukleina u mozgu. Naime, tubulin, gradivni blok mikrotubula, može spriječiti stvaranje toksičnih nakupina tau i alfa sinukleina i umjesto toga ih usmjeriti u njihove normalne, zdrave uloge.

Promjene na mozgu povezane s Alzheimerovom bolešću napredovale su do 20 puta brže kod žena koje su također imale abnormalne razine proteina alfa-sinukleina, inače povezanog s Parkinsonovom bolešću, tvrdi nova studija. Isti obrazac nije uočen kod muškaraca.

Litij, nekoliko desetljeća star tretman za bipolarni poremećaj, osim stabilizacije raspoloženja, može imati i potencijalne neuroprotektivne koristi, pokazuje nova studija. Naime, istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da niske doze oralnog litija mogu pomoći u usporavanju pada verbalnog pamćenja, odnosno sposobnosti pamćenja i prisjećanja riječi i rečenica, kod starijih osoba s blagim kognitivnim oštećenjem, posebno među onima s dokazima beta-amiloida, jednog od glavnih biomarkera Alzheimerove bolesti.

Nedavna studija istražila je dijagnostičku vrijednost upalnih biomarkera u plazmi za Alzheimerovu bolest i ispitala odnose između ključnih biomarkera, kognitivnih performansi i APOE genotipova.

Jednostavna kombinacija svakodnevne tjelesne aktivnosti i nutritivnih napitaka bogatih proteinima čini se da nudi značajne zdravstvene prednosti za osobe s demencijom, pokazuje nova švedska studija. 

Ljudi s većom izloženošću onečišćenju zraka suočavaju se s većim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti, pokazuju rezultati nove studije. Alzheimerova bolest najčešći je oblik demencije, a pogađa oko 57 milijuna ljudi diljem svijeta. Izloženost onečišćenju zraka poznati je faktor rizika za Alzheimerovu bolest i za nekoliko uobičajenih kroničnih zdravstvenih stanja, poput hipertenzije, moždanog udara i depresije.

Bavljenje raznim intelektualno stimulirajućim aktivnostima tijekom života, poput čitanja, pisanja i učenja jezika, povezano je s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti i sporijim kognitivnim padom, pokazuju rezultati nove studije.

Chlamydia pneumoniae - uobičajena bakterija koja uzrokuje upalu pluća i infekcije sinusa - može se godinama zadržati u oku i mozgu te može pogoršati Alzheimerovu bolest, pokazuje nova studija. Ovo otkriće sugerira da ova bakterija može pojačati Alzheimerovu bolest i ukazuje na potencijalne intervencije, uključujući terapije za ograničavanje upale i rano liječenje antibioticima.

Cerebralna amiloidna angiopatija (CAA) je stanje u kojem se protein (nazvan amiloid) nakuplja u mozgu, slabeći krvne žile. Osobe s cerebralnom amiloidnom angiopatijom imaju četiri puta veću vjerojatnost da će razviti demenciju unutar pet godina, bez obzira na to jesu li imale moždani udar, tvrdi nova studija.