Konzumiranje kvalitetnije biljne prehrane povezano je s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti i drugih srodnih demencija u usporedbi s konzumiranjem manje kvalitetne biljne prehrane, pokazuje nova studija.
Alzheimerova bolest je progresivni neurodegenerativni poremećaj koji polako oštećuje pamćenje, utječe na vještine razmišljanja i na kraju ometa svakodnevno funkcioniranje. To je najčešći uzrok demencije, koja pogađa milijune obitelji diljem svijeta.
Viša razina vitamina D u krvi u srednjoj životnoj dobi povezana je s nižim razinama tau proteina u mozgu, što je znak demencije, godinama kasnije, pokazuje nova studija. Studija ne dokazuje da razina vitamina D smanjuje razinu tau proteina i rizik od demencije; samo pokazuje povezanost.
Nemogućnost priuštiti si dentalnu skrb može povećati rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti ili demencije, tvrdi nova studija. Naime, pokazalo se, da starije osobe koje odustaju od potrebnih stomatoloških zahvata zbog financijskih prepreka mogu imati veću vjerojatnost da će doživjeti zatajenje srca, srčani udar, moždani udar ili demenciju.
Test krvi mogao bi pomoći u identificiranju osoba s većim rizikom od kognitivnog pada godinama prije nego što je moguća tradicionalna dijagnoza, tvrde znanstvenici s University of East Anglia. Naime, oni su otkrili da suptilne promjene u krvi mogu otkriti najranije znakove kognitivnog pada mnogo prije nego što simptomi postanu očiti. Te promjene uzrokuju kemikalije koje proizvode crijevne bakterije - što pojačava tezu da veza crijeva i mozga igra važnu ulogu u ranim promjenama pamćenja.
Znanstvenici su otkrili kvantitativnog biomarkera u cerebrospinalnoj tekućini koji može pomoći liječnicima da preciznije dijagnosticiraju Parkinsonovu bolest i demenciju s Lewy tjelešcima.
Teške infekcije povećavaju rizik od demencije neovisno o drugim koegzistirajućim bolestima, tvrdi nova studija. Međutim, nije jasno objašnjava li se ta povezanost drugim koegzistirajućim, nezaraznim bolestima koje predisponiraju ljude i za infekcije i za demenciju.
Rezultati studije provedene u Švedskoj sugeriraju da veza između unosa mesa i starenja mozga može ovisiti o APOE genotipu, s potencijalno povoljnijim kognitivnim ishodima uočenim kod starijih osoba koje nose ε4 rizične varijante.
Novi pregled više studija sugerira da prijelaz u menopauzu može označiti kritičan prozor za prevenciju Alzheimerove bolesti kod žena, pomičući fokus prema ranijem otkrivanju, faktorima rizika specifičnim za spol i personaliziranijoj skrbi. Gotovo dvije trećine osoba pogođenih Alzheimerovom bolešću su žene, što postavlja ključno pitanje: zašto su žene ranjivije?
