Američki znanstvenici s Harvard University otkrili su da dvije kemikalije koje se obično koriste za okus elektronskih cigareta mogu negativno utjecati na funkciju cilija (dlačica) u ljudskim dišnim putevima. Naime, pokazalo se da diacetil i 2,3-pentandion, mogu promjeniti ekspresiju gena povezanu sa stvaranjem i funkcioniranjem cilija.

Laboratorijsko istraživanje provedeno na miševima pokazalo je da se pomoću niskokalorijske dijete može spriječiti pojava simptoma astme bez obzira na sadržaj masti i šećera u prehrani.

Prema rezultatima nove studije izgleda da je pretilost u djetinjstvu povezana s još jednom bolešču, astmom. Smatra se da se čak deset posto slučajeva astme kod djece u SAD-u može spriječiti održavanjem zdrave tjelesne težine.

Prema rezultatima istraživanja koje su proveli znanstvenici s La Trobe University, konzumiranje ribe poput sardina, lososa i pastrve, dva puta tjedno, može ublažiti simptome astme kod djece. Naime, pokazalo se da se nakon šest mjeseci konzumiranja masne ribe, funkcija pluća kod djece s astmom poboljšala.

U redovnoj proceduri na važeće liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) uvršteno je 8 novih lijekova, od toga 7 na Osnovnu listu lijekova: lijek evolokumab za liječenje hiperkolesterolemije; kombinacija sofosbuvir + velpatasvir + voksilaprevir za liječenje kroničnog hepatitisa C; lijek vandetanib, za liječenje karcinoma štitnjače; lijek ekulizumab za lječenje atipičnog hemolitičkog uremijskog sindroma (aHUS) i za liječenje paroksizmalne noćne hemoglobinurije (PNH); lijek guselkumab za liječenje psorijaze; lijek benralizumab za liječenje teške astme te lijek deferasiroks za liječenje preopterećenja željezom.

Izgleda da uporaba inhalacijskih kortikosteroida može povećati rizik od netuberkulozne mikobakterijske (NTM) infekcije pluća, ukazuje nova studija. Inače, njena prevalencija je u proteklih desetak godina u porastu.

Već dulje vrijeme je poznato da pretilost povećava rizik od razvoja astme, no novo istraživanje ukazuje da i astma može povećati rizik od razvoja pretilosti. Naime, znanstvenici iz Španjolske otkrili su da oboljeli od astme imaju veći rizik od pretilosti, i to posebno oni u kojih je do razvoja astme došlo u odrasloj dobi te oni koji su imali astmu bez alergije.

U više od 4 od 10 žena s astmom dolazi do razvoja kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), a pušenje i pretilost su među značajnijim čimbenicima rizika, ukazuje studija provedena u Kanadi na više od 4.000 žena s astmom. 

Djeca s umjerenim do teškim egzacerbacijama astme koja su također bila inficirana respiratornim virusima, i to posebice respiratornim sincicijskim virusom, virusom influence i virusom parainfluence, izložena su većem riziku da neće dobro reagirati na terapiju astme, ukazuje nova studija.

Prema mišljenju stručnjaka, ukoliko imate astmu, u ublažavanju simptoma astme može vam pomoći izbjegavanje izloženosti alergenima. Naime, čak dvije trećine oboljelih od astme također ima i alergiju.