U redovnoj proceduri na važeće liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) uvršteno je 8 novih lijekova, od toga 7 na Osnovnu listu lijekova: lijek evolokumab za liječenje hiperkolesterolemije; kombinacija sofosbuvir + velpatasvir + voksilaprevir za liječenje kroničnog hepatitisa C; lijek vandetanib, za liječenje karcinoma štitnjače; lijek ekulizumab za lječenje atipičnog hemolitičkog uremijskog sindroma (aHUS) i za liječenje paroksizmalne noćne hemoglobinurije (PNH); lijek guselkumab za liječenje psorijaze; lijek benralizumab za liječenje teške astme te lijek deferasiroks za liječenje preopterećenja željezom.

Izgleda da uporaba inhalacijskih kortikosteroida može povećati rizik od netuberkulozne mikobakterijske (NTM) infekcije pluća, ukazuje nova studija. Inače, njena prevalencija je u proteklih desetak godina u porastu.

Već dulje vrijeme je poznato da pretilost povećava rizik od razvoja astme, no novo istraživanje ukazuje da i astma može povećati rizik od razvoja pretilosti. Naime, znanstvenici iz Španjolske otkrili su da oboljeli od astme imaju veći rizik od pretilosti, i to posebno oni u kojih je do razvoja astme došlo u odrasloj dobi te oni koji su imali astmu bez alergije.

U više od 4 od 10 žena s astmom dolazi do razvoja kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), a pušenje i pretilost su među značajnijim čimbenicima rizika, ukazuje studija provedena u Kanadi na više od 4.000 žena s astmom. 

Djeca s umjerenim do teškim egzacerbacijama astme koja su također bila inficirana respiratornim virusima, i to posebice respiratornim sincicijskim virusom, virusom influence i virusom parainfluence, izložena su većem riziku da neće dobro reagirati na terapiju astme, ukazuje nova studija.

Prema mišljenju stručnjaka, ukoliko imate astmu, u ublažavanju simptoma astme može vam pomoći izbjegavanje izloženosti alergenima. Naime, čak dvije trećine oboljelih od astme također ima i alergiju.

Djeca čije su majke pušile tijekom trudnoće imaju veću vjerojatnost da će imati problema s disanjem u djetinjstvu, ukazuje nova studija u kojoj je sudjelovalo više od 2.000 djece u dobi od 6 do 11 godina.

Analiza više od 50 studija, pokazala je da postoji veza između astme kod žena i promjene razine ženskih hormona poput estrogena i progesterona. Spomenuta veza mogla bi objasniti zašto je astma puno češća kod dječaka nego kod djevojčica, te u odrasloj dobi kod žena.

Nakon postupka Javnog nadmetanja za utvrđivanje cijena lijekova za Osnovnu i Dopunsku listu lijekova kojim se usklađuju cijene lijekova već uvrštenih u važeće liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), prihvaćene su nove cjelovite liste lijekova.

Djeca majki koje su za vrijeme trudnoće konzumirale zaslađene napitke izložena su većem riziku od razvoja astme, ukazuje nova studija. Naime, buduće majke koje su tijekom trudnoće u prosjeku pile dva zaslađena pića dnevno (dvije limenke), imale su 60 posto veću vjerojatnost da će njihovo dijete oboljeti od astme u dobi od 7 do 9 godina nego majke koje ih nisu konzumirale za vrijeme trudnoće.