petak, 22.02.2019
-
- AIDS
- Akne
- Aktinička keratoza
- Akutna hepatička porfirija
- Alergije
- Alzheimerova demencija
- Andropauza
- Aortna stenoza
- Aritmije
- Astma
- Atopijski dermatitis
- Benigna hiperplazija prostate (BHP)
- Bipolarni poremećaj
- Bolesti štitne žlijezde
- Bolna menstruacija
- Bubrežni kamenci
- Ciste na jajnicima
- Cjepiva
- Crohnova bolest
- Depresija
- Dijabetes
- Dijaliza
- Dioptrija
- Divertikularna bolest
- Divertikulitis
- Dupuytrenova bolest
- Endometrioza
- Enteralna prehrana
- Epilepsija
- Erekcijska disfunkcija
- Fabryeva bolest
- Gastritis
- Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)
- Gaucherova bolest
- Genitalne bradavice
- Giht
- Glaukom
- Gripa
- Hemeroidi
- Hemofilija A
- Hemofilija B
- Hepatitis B
- Hepatitis C
- Hereditarni angioedem
- Hiperamonijemija
- Hipertenzija (povišeni krvni tlak)
- Homocistinurija
- Hunterov sindrom
- Iznenadna srčana smrt
- Kontaktne leće
- Kontracepcija
- Kronična bol u zdjelici
- Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)
- Mastitis
- Melanom
- Menopauza
- Menoragija
- Menstruacija
- Metabolički sindrom
- Migrena
- Moždani udar
- Mukopolisaharidoze
- Multipla skleroza
- Napadi panike i panični poremećaj
- Ne-Hodgkinov limfom
- Neplodnost
- Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)
- Osteoporoza
- Parkinsonova bolest
- Parodontna bolest
- Peptički ulkus
- Peyronijeva bolest
- Pompeova bolest
- Poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD)
- Predmenstrualni sindrom (PMS)
- Preosjetljivost zubi
- Pretilost
- Psorijaza
- Putnička i tropska medicina
- Rak anusa
- Rak bubrega
- Rak debelog crijeva
- Rak dojke
- Rak endometrija
- Rak gušterače
- Rak jajnika
- Rak jednjaka
- Rak kože
- Rak mokraćnog mjehura
- Rak pluća
- Rak prostate
- Rak štitne žlijezde
- Rak vrata maternice i HPV
- Rak želuca
- Rak žučnog mjehura
- Reproduktivno zdravlje
- Samokontrola glukoze u dijabetesu
- Seksualni poremećaji i poremećaj spolnog identiteta
- Senilna makularna degeneracija
- Shizofrenija
- Sindrom iritabilnog crijeva
- Sindrom policističnih jajnika (PCOS)
- Sindrom suhog oka
- Sinkopa povezana sa srčanom bolešću
- Sinusitis
- Siva mrena
- Srčani udar (infarkt miokarda)
- Transplantacija
- Trudnoća
- Ulcerozni kolitis
- Upala pluća
- Upala srednjeg uha
- Upalne reumatske bolesti
- Vaginalna mikroflora
- Zatajivanje srca
- Žučni kamenci
Home / Centri A-Z / Astma
Astma
- Forum
- FAQ
- Kviz
- Dijagnostički test

Što je astma?
Astma je jedna od najčešćih kroničnih bolesti koje zahvaćaju pluća. Najčešći simptomi su suhi kašalj, piskanje u prsima, pritisak u prsima i osjećaj nedostatka zraka. Tegobe mogu varirati od blagih do teških. Astma se najčešće ne može trajno izliječiti, ali se primjerenim liječenjem može postići djelomičan ili potpuni nestanak simptoma. Simptomi nastaju uslijed otežanog protoka zraka kroz pluća. Do toga dolazi zbog sužavanja dišnih putova odnosno bronhokonstrikcije.
06.05.2013. 18:06
08.05.2013. 11:26
08.05.2013. 14:32
Povezano s astmom
23.09.2013. 09:24
Prim. Darko Richter, dr. med.
Astma se može pogoršati naglo, i u roku od nekoliko minuta dovesti do teškog dišnog zatajenja, pa i smrti. Najčešće je riječ o neredovitom, slabom ili nikakvom uzimanju protuupalne terapije, što ne odražava ništa drugo nego nepoznavanje prirode bolesti, ili negativizam prema stvarnosti. Osobito su u riziku oni bolesnici koji imaju razmjerno duge faze mira, prestanu uzimati protuupalnu terapiju, i onda, u jednom času dožive masivnu ekspoziciju alergenu i pri tome reagiraju teškom bronhoopstrukcijom – suženjem bronha i lučenjem guste bistre sluzi koja može ugušiti bolesnika bez izgleda da mu se efikasno pomogne.
08.10.2006. 00:00
Prim. Darko Richter, dr. med.
Astma je najčešća kronična dječja bolest čija prevalencija, prema izvornim domaćim podatcima (dobivenim istim metodama probira kao i u drugim zemljama svijeta) među školskom djecom u Hrvatskoj iznosi oko 5-7,5%, što znači prisutnost astme u (barem) oko 50.000 hrvatske djece. U stvarnosti se, iz razloga koji ne ulaze u okvir ovog teksta, kroničnom temeljnom terapijom liječi tek nekih 10-ak tisuća djece, od čega, po mojoj procjeni, oko polovica temeljnom terapijom inhalacijskim kortikosteroidima, a druga polovica peroralnim lijekom montelukastom.
Izdvajamo
02.02.2019.
Američki znanstvenici s Harvard University otkrili su da dvije kemikalije koje se obično koriste za okus elektronskih cigareta mogu negativno utjecati na funkciju cilija (dlačica) u ljudskim dišnim putevima. Naime, pokazalo se da diacetil i 2,3-pentandion, mogu promjeniti ekspresiju gena povezanu sa stvaranjem i funkcioniranjem cilija.
02.02.2019.
Laboratorijsko istraživanje provedeno na miševima pokazalo je da se pomoću niskokalorijske dijete može spriječiti pojava simptoma astme bez obzira na sadržaj masti i šećera u prehrani.
Related videoVidi sve
- Astma povećava rizik od razvoja pretilosti 15.09.2018.
- Žene s astmom sklone razvoju KOPB-a 11.08.2018.
- Određeni virusi povezani s neuspjehom liječenja astme kod djece 06.06.2018.
- Ako imate astmu, svakako smanjite izloženost alergenima 23.04.2018.
Najčitanije teme na forumu
- 22.02.2019 15:10 Bradavice na penisu Stef321
- 22.02.2019 15:10 Re: Peting molimvaspomozite
- 22.02.2019 15:10 Re: odbijanje hrane Anica1951
- 22.02.2019 15:10 Gljivica? Robinia97
- 22.02.2019 15:10 Re: Tvorba u dojci Ivana1971
Anketa
Poruke sponzora:
Izdvajamo:
Depresija | Psorijaza | Hipertenzija | Sinusitis | Rak prostate | Svrab (šuga, scabies) | Crohnova bolest | Ulcerozni kolitis | Dermatomikoze- | O nama
- | Tko smo
- | Autorska prava
- | Oglašavanje
- | Pravila o obradi i zaštiti osobnih podataka
- | Pravila za korištenje foruma
- | Uvjeti korištenja
- | Kontakt
- | Newsletteri
- | Revija za zdravlje
- | Mapa stranica
- | RSS Vijesti
- | RSS Video
- | RSS Forum