Istraživanje u kojem je sudjelovalo gotovo 4.500 srčanih bolesnika pokazalo je da kombinacija jakog stresa i depresije može biti osobito štetna za srčane bolesnike.

Izgleda da je primjena antikolinergika, lijekova koji se koriste za liječenje alergija, preosjetljivog mokraćnog mjehura, depresije i nesanice, povezana s povećanim rizikom od upale pluća u osoba starije životne dobi, ukazuje nova studija.

Istraživanje u kojem je sudjelovalo gotovo 7.000 ispitanika u dobi od 45 do 84 godine pokazalo je da stres, depresija i negativne emocije mogu povećati rizik od moždanog udara.

Nova studija u kojoj je sudjelovalo više od 3.200 ispitanika pokazala je da su depresivne žene, mlađe i srednje životne dobi, izložene dva puta većem riziku da će dobiti srčani udar ili umrijeti od srčane bolesti nego njihove mentalno zdrave vršnjakinje.

Iako se dosada nije pokazalo da antipsihotici uzrokuju prirođene malformacije, rezultati nove studije ukazuju da navedeni lijekovi ipak mogu imati štetne posljedice po plod.

Prema rezultatima novog istraživanja, kada se propisuju antidepresivi tinejdžerima i mladim odraslim osobama, liječnici se ne bi trebali započeti liječenje s visokim dozama lijekova, jer bi to moglo povećati rizik od suicidalnog ponašanja.

Rezultati nove studije provedene u SAD-u ukazuju da dječaci s autizmom imaju tri puta veću vjerojatnost da su tijekom boravka u maternici bili izloženi antidepresivima iz skupine selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI) nego normalno razvijena djeca.

Norveško istraživanje u kojem je sudjelovalo gotovo 63.000 ispitanika pokazalo je da depresija može povećati rizik od zatajivanja srca.

Britanski znanstvenici s University of Cambridge otkrili su prvi biomarker pomoću kojega bi se mogla predvidjeti vjerojatnost kliničke depresije kod dječaka u tinejdžerskoj dobi.

Rezultati dviju studija pokazali su da premalo ili previše sna može povećati rizik od razvoja depresije. Naime, neprimjerena količina sna može aktivirati gene koji su povezani s depresijom.