Istraživanje u kojem je sudjelovalo gotovo 7.000 ispitanika u dobi od 45 do 84 godine pokazalo je da stres, depresija i negativne emocije mogu povećati rizik od moždanog udara.
Nova studija u kojoj je sudjelovalo više od 3.200 ispitanika pokazala je da su depresivne žene, mlađe i srednje životne dobi, izložene dva puta većem riziku da će dobiti srčani udar ili umrijeti od srčane bolesti nego njihove mentalno zdrave vršnjakinje.
Iako se dosada nije pokazalo da antipsihotici uzrokuju prirođene malformacije, rezultati nove studije ukazuju da navedeni lijekovi ipak mogu imati štetne posljedice po plod.
Prema rezultatima novog istraživanja, kada se propisuju antidepresivi tinejdžerima i mladim odraslim osobama, liječnici se ne bi trebali započeti liječenje s visokim dozama lijekova, jer bi to moglo povećati rizik od suicidalnog ponašanja.
Rezultati nove studije provedene u SAD-u ukazuju da dječaci s autizmom imaju tri puta veću vjerojatnost da su tijekom boravka u maternici bili izloženi antidepresivima iz skupine selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI) nego normalno razvijena djeca.
Norveško istraživanje u kojem je sudjelovalo gotovo 63.000 ispitanika pokazalo je da depresija može povećati rizik od zatajivanja srca.
Britanski znanstvenici s University of Cambridge otkrili su prvi biomarker pomoću kojega bi se mogla predvidjeti vjerojatnost kliničke depresije kod dječaka u tinejdžerskoj dobi.
Nova studija pokazala je da su djeca majki koje u kasnoj fazi trudnoće uzimaju antidepresive iz skupine selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI) izložena većem riziku od razvoja trajne plućne hipertenzije.
Njemačko istraživanje u kojem je sudjelovalo oko 10.000 ispitanika pokazalo je da su osobe s nepravilnim srčanim ritmom znanim kao fibrilacija atrija, također izložene većem riziku od razvoja depresije. Iako je rizik malen, smatra se da su rezultati ovog istraživanje još jedna potvrda prethodnih istraživanja koja su ukazivala na vezu između aritmije i depresije.
