Istraživanje provedeno na 3.500 osoba starije životne dobi pokazalo je da čak i ako se započne s vježbanjem u 60-tim godinama života, ono može pomoći u smanjivanju rizika od srčane bolesti, moždanog udara, dijabetesa, Alzheimerove bolesti i depresije.

Studija u kojoj je sudjelovalo više od 2.400 ispitanika pokazala je da nas depresija može učiniti fizički starijima jer ubrzava proces starenja u našim stanicama.

Britansko istraživanje pokazalo je da svakodnevna tjelovježba u trajanju od 30 minuta može ublažiti simptome depresije kod adolescenata za čak 63 posto.

Kanadsko istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 67.000 ispitanika pokazalo je da je učestalost depresije gotovo dva puta veća u osoba koje pate od migrene nego u osoba koje nemaju migrenu.

Istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 23.000 ispitanika pokazalo je da su osobe koje pate od depresije izložene tri puta većem riziku od razvoja Parkinsonove bolesti.

Prema analizi 22 studije, ljudi koji koriste antidepresive trebaju biti svjesni da su izloženi većem riziku od razvoja dijabetesa tipa 2.

Istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 300 znanstvenika iz 80 istraživačkih centara, iz 20 zemalja, pokazalo je da pet glavnih mentalnih poremećaja dijeli zajedničke genetske varijacije.

Analiza 48 studija pokazala je da primjena litija, starog i jeftinog lijeka, može pomoći u smanjivanju rizika od suicida (samoubojstva) u bolesnika s dijagnosticiranim poremećajima raspoloženja.

Prema mišljenju stručnjaka rizik koji nosi primjena nekih popularnih antidepresiva u početnoj fazi trudnoće nije vrijedan njihova uzimanja ukoliko neka trudnica ima blagu ili umjerenu depresiju.

Analiza 57 studija u koje je bilo uključeno više od 6.600 ispitanika pokazala je da 52 posto osoba s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) također ima i depresiju.