Rezultati kliničkog ispitivanja faze 3 koje su vodili znanstvenici Mass General Brigham pokazuju da lijek romiplostim može učinkovito spriječiti kemoterapiju da uništi stanice koštane srži koje proizvode trombocite, čestu komplikaciju poznatu kao trombocitopenija inducirana kemoterapijom. Romiplostim pojačava sposobnost koštane srži da izdrži napad kemoterapije tako da primatelji lijeka mogu nastaviti proizvoditi trombocite koji su potrebni za sprječavanje krvarenja.

Kolorektalni rak jedan je od najčešćih vrsta raka u zapadnom svijetu i vodeći uzrok smrti povezanih s rakom. Dob, prehrana i način života poznati su čimbenici rizika. Međutim, u većini slučajeva još uvijek nije jasno što pokreće bolest. Posljednjih godina znanstvenici su sve više usmjeravali svoju pozornost na ekosustav crijeva – ogromnu zajednicu bakterija, virusa i drugih mikroorganizama koji tamo žive. Sada su danski znanstvenici otkrili prethodno neopisane viruse u uobičajenoj crijevnoj bakteriji te da se virusi češće pojavljuju kod pacijenata s kolorektalnim rakom.

Pozivanje odraslih na probir za rak debelog crijeva u dobi od 60 godina pomiče dijagnoze u ranije stadije bez smanjenja kratkoročnih stopa smrtnosti, ističući i obećanje i kompromise otkrivanja raka na razini populacije, pokazuju rezultati nove studije.

Osobe s upalnom bolešću crijeva (IBD) i prekanceroznim kolorektalnim lezijama imaju mnogo veću vjerojatnost da će razviti rak debelog crijeva, pokazuje nova studija. Naime, pokazalo se, da razina rizika od raka ovisi o početnom stupnju prekanceroznih lezija, poznatih kao displazija, što naglašava potrebu za redovitim praćenjem.

Znanstvenici sa Åbo Akademi Universityi identificirali su novu molekularnu promjenu kod pacijenata s rakom debelog crijeva i razvili genetski model bolesti koji stvara tumore u debelom crijevu, slične onima koji se vide kod pacijenata. Ovaj novi model pomaže znanstvenicima da bolje razumiju kako se bolest razvija i podržava potragu za novim tretmanima.

Osobe s ulceroznim proktitisom, blažim i ograničenijim oblikom ulceroznog kolitisa, nemaju veći rizik od razvoja raka rektuma od opće populacije, tvrde rezultati švedske studije. Smatra se, da ovo otkriće može doprinijeti individualiziranijem praćenju pacijenata s upalnom bolešću crijeva.

Nova studija otkriva kako bakterije u crijevima mogu pomoći u određivanju hoće li aminokiselina asparagin iz prehrane hraniti rast tumora ili aktivirati imunološke stanice protiv raka. To crijevni mikrobiom, koji se sastoji od bilijuna mikroorganizama koji žive u crijevima, postavlja kao središnjeg igrača u odgovoru tijela na rak i na moderne tretmane raka poput imunoterapija.

Novo istraživanje otkriva da je veća konzumacija alkohola tijekom života povezana s većim rizikom od raka debelog crijeva, posebno raka rektuma, te da prestanak konzumacije alkohola može smanjiti taj rizik. Naime, trenutni konzumenti alkohola s prosječnim cjeloživotnim unosom alkohola od ≥14 pića tjedno imali su 25% veći rizik od razvoja raka debelog crijeva i 95% veći rizik od razvoja raka rektuma u usporedbi s onima s prosječnim cjeloživotnim unosom alkohola od <1 pića tjedno.

Lanac imunoloških reakcija u crijevima - potaknut ključnim signalnim proteinom i porastom broja bijelih krvnih stanica iz koštane srži - mogao bi pomoći u objašnjavanju zašto ljudi s upalnom bolešću crijeva (IBD) imaju veći rizik od raka debelog crijeva, tvrdi nova studija. 

Jednostavan test krvi može pomoći u otkrivanju raka kod pacijenata s nespecifičnim simptomima poput umora, boli ili gubitka tjelesne težine, tvrdi nova studija provedena u Švedskoj. Korištenjem proteomike, metode za analizu proteina velikih razmjera, izmjerene su razine 1.463 različita proteina u plazmi. Zatim su znanstvenici identificirali specifičnu kombinaciju proteina, poznatu kao proteinski potpis, koja bi se mogla povezati s dijagnozom raka.