Tjelesna aktivnost ujutro povezana je sa smanjenjem rizika od kardiovaskularnih bolesti (KVB), bez obzira na prosječnu ukupnu tjelesnu aktivnost, ukazuju rezultati nove studije u kojoj je sudjelovalo 86.657 ispitanika.
Započeo je XIV. Kongres Hrvatskog kardiološkog društva s međunarodnim sudjelovanjem koji će kroz sljedeća dva dana okupiti više od 800 sudionika iz zemlje i inozemstva te spada u najveće događaje u hrvatskoj medicini.
Rezultati nove studije pokazali su da su djeca majki koje su tijekom trudnoće imale preeklampsiju izložena većem riziku od kasnijeg razvoja ishemijske bolesti srca i moždanog udara.
Prema rezultatima novog istraživanja, fizička aktivnost u srednjim godinama – prije srčanog udara – može smanjiti rizik od drugog srčanog udara. Inače, odavno je poznato da redovita tjelesna aktivnost pomaže u prevenciji moždanog udara, srčanog udara i drugih oblika kardiovaskularnih bolesti. No malo je studija istraživalo štiti li vježbanje od drugog ozbiljnog kardiovaskularnog događaja nakon početnog srčanog udara.
Rezultati nove studije pokazali su da neurohormon oksitocin ima prethodno neslućenu funkciju u kulturama stanica zebrice i kod ljudi, naime, pokazalo se da stimulira zrele stanice u epikardu srca da postanu matične stanice, koje mogu zamijeniti srčane stanice izgubljene nakon oštećenja. Ovo bi se otkriće jednog dana moglo iskoristiti za poticanje regeneracije ljudskog srca nakon srčanog udara (infarkta miokarda).
Uoči Svjetskog dana srca Zaklada Hrvatska kuća srca i Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavili su prve preliminarne podatke prema kojim je u Republici Hrvatskoj 2021. godine umrlo 22.958 osoba od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 36,6 posto od ukupno umrlih. Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4 posto (7.773) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8 posto (5.011) u ukupnom mortalitetu.
Osobe koje su oboljele od COVID-19 imaju veći rizik od opasnih krvnih ugrušaka gotovo godinu dana kasnije, ukazuju rezultati nove studije. COVID-19 bio je povezan s naglo povećanim rizikom od problema povezanih s krvnim ugrušcima – uključujući srčani i moždani udar.
Rezultati nove studije pokazali su da je veća konzumacija umjetnih zaslađivača povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Valja istaknuti, da je uočena jača povezanost umjetnih zaslađivača s rizikom od cerebrovaskularne bolesti. Povećani rizik od cerebrovaskularnih događaja uočen je u vezi s unosom aspartama, dok su acesulfam kalij i sukraloza povezani s povećanim rizikom za koronarnu bolest srca.
Izgleda da je zagađenje zraka povezano sa značajnim porastom srčanih udara (infarkta miokarda) među nepušačima, ukazuju rezultati nove studije.
Dojenje može pružiti dugoročne dobrobiti za srce i majke i djeteta, ističu u American Heart Association (AHA). Naime, nova analiza pokazala je da su žene koje su dojile barem jednom tijekom života imale 17% manji rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti od onih koje nisu nikad dojile.
