petak, 22.02.2019
-
- AIDS
- Akne
- Aktinička keratoza
- Akutna hepatička porfirija
- Alergije
- Alzheimerova demencija
- Andropauza
- Aortna stenoza
- Aritmije
- Astma
- Atopijski dermatitis
- Benigna hiperplazija prostate (BHP)
- Bipolarni poremećaj
- Bolesti štitne žlijezde
- Bolna menstruacija
- Bubrežni kamenci
- Ciste na jajnicima
- Cjepiva
- Crohnova bolest
- Depresija
- Dijabetes
- Dijaliza
- Dioptrija
- Divertikularna bolest
- Divertikulitis
- Dupuytrenova bolest
- Endometrioza
- Enteralna prehrana
- Epilepsija
- Erekcijska disfunkcija
- Fabryeva bolest
- Gastritis
- Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)
- Gaucherova bolest
- Genitalne bradavice
- Giht
- Glaukom
- Gripa
- Hemeroidi
- Hemofilija A
- Hemofilija B
- Hepatitis B
- Hepatitis C
- Hereditarni angioedem
- Hiperamonijemija
- Hipertenzija (povišeni krvni tlak)
- Homocistinurija
- Hunterov sindrom
- Iznenadna srčana smrt
- Kontaktne leće
- Kontracepcija
- Kronična bol u zdjelici
- Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)
- Mastitis
- Melanom
- Menopauza
- Menoragija
- Menstruacija
- Metabolički sindrom
- Migrena
- Moždani udar
- Mukopolisaharidoze
- Multipla skleroza
- Napadi panike i panični poremećaj
- Ne-Hodgkinov limfom
- Neplodnost
- Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)
- Osteoporoza
- Parkinsonova bolest
- Parodontna bolest
- Peptički ulkus
- Peyronijeva bolest
- Pompeova bolest
- Poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD)
- Predmenstrualni sindrom (PMS)
- Preosjetljivost zubi
- Pretilost
- Psorijaza
- Putnička i tropska medicina
- Rak anusa
- Rak bubrega
- Rak debelog crijeva
- Rak dojke
- Rak endometrija
- Rak gušterače
- Rak jajnika
- Rak jednjaka
- Rak kože
- Rak mokraćnog mjehura
- Rak pluća
- Rak prostate
- Rak štitne žlijezde
- Rak vrata maternice i HPV
- Rak želuca
- Rak žučnog mjehura
- Reproduktivno zdravlje
- Samokontrola glukoze u dijabetesu
- Seksualni poremećaji i poremećaj spolnog identiteta
- Senilna makularna degeneracija
- Shizofrenija
- Sindrom iritabilnog crijeva
- Sindrom policističnih jajnika (PCOS)
- Sindrom suhog oka
- Sinkopa povezana sa srčanom bolešću
- Sinusitis
- Siva mrena
- Srčani udar (infarkt miokarda)
- Transplantacija
- Trudnoća
- Ulcerozni kolitis
- Upala pluća
- Upala srednjeg uha
- Upalne reumatske bolesti
- Vaginalna mikroflora
- Zatajivanje srca
- Žučni kamenci
Home / Centri A-Z / Srčani udar (infarkt miokarda)
Srčani udar (infarkt miokarda)
- Forum
- FAQ
- Kviz
- Dijagnostički test

Što je srčani udar (infarkt miokarda)?
Srčani udar (infarkt miokarda) je oštećenje ili odumiranje jednog dijela srčanog mišića do kojeg dolazi zbog smanjenja ili potpunog izostanka opskrbe krvlju i kisikom.
Veličina, a time i ozbiljnost srčanog udara (infarkta miokarda), ovise o veličini arterije koja se zatvorila (tj. koliko je veliko područje srčanog mišića koje ta arterija hrani) i prisutnosti eventualne tzv. kolateralne cirkulacije. Naime, kod jednog dijela ljudi, dugotrajna prisutnost aterosklerotskog plaka koji na jednom mjestu značajno sužava krvnu žilu, dovodi do razvoja "prirodnih premosnica, bypassa", koje nazivamo kolateralama, a koje s druge strane preuzimaju jedan dio opskrbe mišića krvlju u pogođenom području. Ponekad ove kolaterale mogu spasiti značajan dio srčanog mišića od srčanog udara, čak do te mjere da osoba preživi zatvaranje jedne velike koronarne arterije bez tegoba ili "prehoda" srčani udar (infarkt miokarda).
Povezano sa srčanim udarom
21.06.2018. 11:56
Akademik Davor Miličić, FESC, FACC
U proteklih nekoliko godina sve više smo svjedoci iznenadnih smrtnih slučajeva na športskim terenima, stoga smo zamolili akademika Davora Miličića, predstojnika Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC Zagreb i predsjednika Hrvatskoga kardiološkog društva, da nam objasni o čemu se tu radi.
27.12.2016. 21:35
Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Obična ili žuta mrkva (lat. Daucus carota), dvogodišnja je biljka iz porodice Umbelliferae, koja je raspostranjena u prirodi i u kulturama u velikom broju podvrsta i varijateta. Smatra se da je mrkva ljudima poznata već 5.000 godina kao povrće i kao lijek, a najviše se upotrebljava njen vretenasto zadebljao, crvenkasto ili žučkasto obojen korijen, koji sadrži karoten (provitamin A; 5-20 mg/100 g). Cvjetovi mrkve su bijeli, žučkasti ili ružičasti skupljeni u štitac. List je složen, pernast i usječen. Obična mrkva podrijetlom je iz središnje Azije, a od 13. stoljeća se uzgaja u Kini i sjeverozapadnoj Europi.
27.12.2016. 20:37
Mr. sc. Dean Delić, dr. med.
Od davnina se češnjak (bijeli luk, lat. Allium sativum) koristi kao začin i dodatak jelima, no osim u kulinarstvu, češnjak se već tisućama godina također koristi i u medicini za prevenciju i liječenje raznih bolesti, te se ubraja među najstarije i najčešće rabljene prirodne lijekove. Inače, češnjak potječe iz središnje Azije, a bio je već poznat starim Indijcima, Egipćanima, Grcima i Rimljanima.
Izdvajamo
20.02.2019.
Prema rezultatima nove studije, oboljeli od dijabetesa tipa 2 koji jedu pet ili više obroka orašastih plodova tjedno, i to osobito oraha i badema, imaju 20 posto manji rizik od razvoja srčane bolesti. Jednako tako, konzumiranje orašastih plodova također smanjuje rizik od prerane smrti od srčane bolesti ili bilo kojeg drugog uzroka.
19.02.2019.
Nova studija je pronašla vezu između broja sklekova koje neka osoba može učiniti i rizika od kardiovaskularne bolesti. Naime, rezultati istraživanja su pokazali da muškarci srednje životne dobi koji uspiju napraviti 10 sklekova imaju manji rizik od srčanog i moždanog udara za čak 97 posto.
Related videoVidi sve
- Visokorizični spolno prenosivi HPV može povećati rizik od kardiovaskularne bolesti 08.02.2019.
- Lijekovi za psorijazu mogu pomoći u prevenciji srčane bolesti 06.02.2019.
- Može li srčani udar ili moždani udar dovesti do rane menopauze? 31.01.2019.
- Ljudi koji koriste e-cigarete izloženi većem riziku od moždanog i srčanog udara 31.01.2019.
- Narušen san povećava kardiovaskularni rizik 17.01.2019.
- Namirnice bogate vlaknima pomažu u smanjivanju rizika od raka i srčane bolesti 13.01.2019.
- Dvije skupine lijekova za dijabetes povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara 23.12.2018.
- Redovita tjelesna aktivnost nakon srčanog udara poboljšava stopu preživljavanja 12.12.2018.
Najčitanije teme na forumu
- 22.02.2019 15:10 Bradavice na penisu Stef321
- 22.02.2019 15:10 Re: Peting molimvaspomozite
- 22.02.2019 15:10 Re: odbijanje hrane Anica1951
- 22.02.2019 15:10 Gljivica? Robinia97
- 22.02.2019 15:10 Re: Tvorba u dojci Ivana1971
Anketa
Poruke sponzora:
Izdvajamo:
Depresija | Psorijaza | Hipertenzija | Sinusitis | Rak prostate | Svrab (šuga, scabies) | Crohnova bolest | Ulcerozni kolitis | Dermatomikoze- | O nama
- | Tko smo
- | Autorska prava
- | Oglašavanje
- | Pravila o obradi i zaštiti osobnih podataka
- | Pravila za korištenje foruma
- | Uvjeti korištenja
- | Kontakt
- | Newsletteri
- | Revija za zdravlje
- | Mapa stranica
- | RSS Vijesti
- | RSS Video
- | RSS Forum