Rezultati nove studije pokazali su da su majke koje su anemične u ranoj trudnoći suočene s većom vjerojatnošću da će roditi dijete sa srčanom manom. Nakon prilagodbe mogućim čimbenicima utjecaja, izgledi za rađanje djeteta s prirođenom srčanom bolešću bili su 47% veći među anemičnim majkama.

Komplikacije tijekom trudnoće (ili nepovoljni ishodi trudnoće), poput gestacijskog dijabetesa i novorazvijenog visokog krvnog tlaka, djeluju kao prirodni test opterećenja i mogu otkriti rizik od srčanih bolesti osobe kasnije u životu, pokazuje nova studija.

Prema nedavno objavljenom istraživanju, žene koje su imale preeklampsiju imaju ubrzano nakupljanje kardiovaskularnih čimbenika rizika u usporedbi sa ženama koje su imale trudnoće bez preeklampsije.

Nedavno objavljena studija otkrila je da majčina izloženost ftalatima tijekom trudnoće može utjecati na metabolizam i razvoj mozga novorođenčeta. Ftalati su skupina naširoko korištenih plastifikatora koji se obično nalaze u raznim kozmetičkim proizvodima i proizvodima za osobnu njegu, poput šampona, sapuna i deterdženata, kao i plastičnih posuda za hranu i piće.

Nova studija naglašava globalnu prevalenciju nedostatka vitamina D tijekom trudnoće i njegovu povezanost s komplikacijama kao što su gestacijski dijabetes, prijevremeni porod i intrauterino ograničenje rasta – unatoč dodacima prehrani i izlaganju suncu.

Kada majke jedu hranu bogatu mastima i šećerima, njihova nerođena djeca mogu razviti stres jetre koji se nastavlja u ranom životu. Naime, nova studija baca svjetlo na promjene žučne kiseline fetusa, što utječe na razvoj i napredovanje bolesti jetre.

Rezultati novog istraživanja ukazuju na trostruki porast disruptivnih poremećaja ponašanja među djecom koja su tijekom trudnoće i nakon poroda bila izložena majčinoj uporabi kanabisa (marihuana).

Majčina prehrana tijekom trudnoće može utjecati na rizik od poremećaja pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD) i autizma kod djeteta, ukazuje nova studija. Čini se da nezdrava obilježja tipične zapadnjačke prehrane povećavaju djetetov rizik od razvojnih poremećaja.

Djeca koja su dojena najmanje šest mjeseci imala su niži krvni tlak u dobi od 6 godina, ukazuje nova studija. Čini se da dugotrajnije dojenje naseljava crijeva djeteta različitim bakterijama koje bi mogle pomoći u snižavanju krvnog tlaka.

Žene s višom razinom esencijalnih minerala koji cirkuliraju u njihovoj krvi tijekom trudnoće, osobito bakra i mangana, zajedno s vitaminom B12, imale su manji rizik od razvoja visokog krvnog tlaka (hipertenzija) u srednjim godinama, oko 20 godina kasnije, pokazuju rezultati nove studije.