Trudnoća

Dojenje je zlatni standard prehrane dojenčeta, a majčino mlijeko prilagođeno je upravo djetetu kojeg majka doji. Dojenje ima neosporive i dokazane pozitivne učinke kako na dojenče tako i na majku koja doji. Posljednjih je godina u porastu isticanje važnosti dojenja, a statistički podaci govore da su majke sve predanije isključivom dojenju u ovom važnom životnom razdoblju. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo tako navode povećanje broja dojene djece pa je čak više od polovice dojenčadi u Hrvatskoj isključivo dojeno tijekom prvih nekoliko mjeseci života.

Bolne i napukle bradavice su u pravilu posljedica pogrešne tehnike dojenja. Nastaju zbog pogrešnog zahvaćanja dojke u smislu da dijete hvata samu bradavicu, bez areole. Mogu biti posljedica i pogrešnog odvajanja s dojke, nepravilnog korištenja izdajalica, neadekvatnog grudnjaka, korištenja sapuna i drugih sredstava koja isušuju.

Povišena tjelesna temperatura je najčešći znak akutne infektivne bolesti dojenčeta i malog predškolskog djeteta. U većine roditelja vrućica djeteta uzrokuje brigu i strah da je riječ o teškoj bolesti. No činjenica je da u velikoj većini slučajeva ona predstavlja tek popratnu pojavu nedužnih infekcija koje prolaze bez specifičnog liječenja (npr. antibiotika).

Nekad se smatralo da trudnoća predstavlja rizik za žene koje su liječene od raka dojke zbog nepovoljnog utjecaja na tijek bolesti pa su trudnoće kod žena s dijagnozom raka dojke namjerno prekidane. Danas je stav stručnjaka potpuno drugačiji jer je utvrđeno da trudnoća nema nepovoljan utjecaj na prognozu bolesti.

Zahvaljujući naglom razvoju i napretku opće i zdravstvene prosvjećenosti društva postporođajni poremećaji su danas mnogo rjeđi nego prije dvadesetak godina, pa i kada se pojave češće su bez težih posljedica kako za majku (rodilju) tako i za obitelj, a posebno za novorođenče.

Velika pažnja poklanja se prehrani tijekom trudnoće, međutim, puno je veći izazov hraniti se pravilno kako bi osigurali adekvatno stvaranje mlijeka za dojenče. Stoga, valja imati na umu da briga o prehrani trudnice odnosno majke ne prestaje onoga dana kada na svijet donese zdravo novorođenče. Naprotiv! Tek tada treba posebno poraditi na planiranju prehrane. Motiv je opet jak – dati novorođenčetu dobre temelje za rast, razvoj i otpornost organizma.

Primalje su davno običavale da odmah po porodu stave novorođenčad na dojke majke kako bi potaknule ekspulziju posteljice i zaustavile krvarenje iz maternice. S prvim djetetom uhodavanje refleksa otpuštanja može potrajati i do 2 tjedna, i, katkada, biti praćeno grčevima u trbuhu (istim mehanizmom kojim se kontrahira maternica). Kod uhodanog dojenja nekim majkama mlijeko poteče na samu pomisao da bi dijete trebalo nahraniti ili na neki zvuk od strane djeteta.

Ovaj članak može izazvati zbunjenost kod čitatelja laika, osobito majki koje se spremaju dojiti svoje buduće novorođenče. Izgleda kao da sa svih strana vreba opasnost: ako daješ umjetnu prehranu - ne valja, ako dojiš - riskiraš. Osim što to nije sasvim točno, problem je i u tome što danas ljudi misle da bi trebali život odživjeti bez ikakvih problema.

Primjena lijekova u trudnoći vrlo često predstavlja višestruki problem. Naime, s jedne strane liječnici, kako oni opće prakse, tako i specijalisti najčešće izbjegavaju propisivati trudnicama bilo kakve lijekove, ponekad čak kada su im ti lijekovi neophodno potrebni (iz straha od štetnog djelovanja na plod ili trudnoću). S druge strane uslijed nepotpune i nedovoljne informiranosti trudnica vrlo često smo svjedoci njihovog paničnog straha od kontakta s bilo kakvim lijekom tijekom trudnoće. Dovoljna je jedna jedina tableta slučajno uzeta tijekom trudnoće pa da se kod trudnice javi sumnja i strah koji ih onda potaknu na brzo traženje odgovora o eventualnom riziku za njihovu trudnoću.